Višemilionske štete Ivana Brajovića po budžet Crne Gore, na koje su Milove NVO godinama ćutale

Prethodnih dana koalicija DPS-a i satelita podigla je hajku protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Navodno, šteta koju je pričinila državi Crnoj Gori iznosi nekih 300.000 evra, a što je posledica davanja otkaza brojnim partijskim direktorima škola širom Crne Gore, koje je postavljala bivša vlasti.

Ipak, ovi zaštitnici lika i djela partijskog vođe i šefa interesne grupacije DPS Mila Đukanovića, uveliko su ćutali na brojna nepočinstva funkcionera ove skupine i satelitskih partija, čiji su lideri po nalogu svoga gazde svjesno oštetili budžet države, tj. opustošili džepove građana Crne Gore.

Jedan od aktera svjesnog pljačkanja građana Crne Gore, a u korist tajkuna bliskih bivšem režimu je i dugogodišnji funkcioner prvo SDP-a, a nakon razlaza, doskorađnji predsjednik SD-a i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. Brajović je još od mladih dana, vjerni sledbenik ideologije i sluga politike i privezak šefa Mila Đukanovića, odgovoran je za višemilionsku štetu nanijetu budžetu Crne Gore, za šta, nečinjenjem bivšeg rukovodstva specijalnog državnog tužilaštva, još uvijek nije odgovarao.

Još jednom ćemo podsjetiti crnogorsku javnost na afere koje su obilježile funkcionersku karijeru doskorašnjeg predsjednika SD-a Ivana Brajovića, na koje su NVO bliske bivšem ražimu ostale nijeme, a danas se nalaze u prvim redovima, za napad na bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić.

AFERA PETLJA

MANS je protiv Brajovića, koji je bio na čelu ministarstva saobraćaja kada je potpisan ugovor o gradnji prve dionice autoputa Bar Boljare, podnio krivičnu prijavu zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Brajovića sumnjiče da je sa drugim kolegama iz izvršne vlasti time što u prvobitnu cijenu autoputa nije ukalkulisao izgradnju petlje Smokovac i dodatne radove, napravio višemilionsku štetu po budžet.

Iz MANS-a su ranije saopštili da je krivična prijava podnijeta specijalnom tužiocu zbog osnovane sumnje da su „Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti zloupotrebom službenih ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti ugovorom nisu predvidjeli niz dodatnih radova i troškova tokom izgradnje auto-puta“.

“Postoje čvrsti dokazi da gospodin Brajović treba da bude saslušan makar u svojstvu svjedoka ako ne u svojstvu okrivljenog. Zbog čega se to nije desilo treba tužilaštvo da odgovori, da li su u pitanju kapaciteti ili politička volja, to je takođe ono što je upitno“, kazali su iz MANS-a.

Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.

AFERA LIMENKA

Zarobljeno DPS Tužilaštvo je ocijenilo da ne postoji osnovana sumnja ni za pokretanje postupka protiv Brajovića u slučaju Limenka. Krivičnu prijavu protiv Brajovića kao ministra unutrašnjih poslova i direktora policije Veselina Veljovića podnijela je Demokratska Crna Gora zbog nesavjesnog rada u službi. Ivan Brajović je bio pod istragom u slučaju „Limenka“ zbog sumnje da je 2011. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova sa tadašnjim šefom policije Veselinom Veljovićem omogućio bratu lidera DPS-a Mila Đukanovića, Acu Đukanoviću da stekne višemilionsku korist na štetu budžeta.

Ipak, nakon istrage, Tužilaštvo je ocijenilo da nema osnova za krivično gonjenje, pa su građani morali da plate 10 miliona eura odštete Đukanoviću jer mu država nije iselila zgradu u centru Podgorice, čije je zemljište kupio.

Mnogi tvrde da je to bio udžbenički primjer dogovorene korupcije za koju niko nije odgovarao. U slučaju Veljovića došlo je do zastare.

Mediji su izvještavali o tome da je Veljović dopisima upozoravao Brajovića da naredi iseljenje iz grade MUP-a, ali u arhivi ministarstva nikad nije pronađen Brajovićev odgovor.

“Time se šalje poruka svim ostalim državnim funkcionerima koji jesu korumpirani ali još nemamo čvrste dokaze ili nijesu otkriveni da se korupcija u Crnoj Gori i dalje toleriše, naračito ako imate dobre veze sa vrhom vlasti“, smatra Milovac.

AFERA RAMADA

Iako je Viši sud presudio, a Apelacioni potvrdio presudu u kojoj se konstatuje da je lider Socijaldemokrata i bivši predsjednik Skupštine, Ivan Brajović lažno svjedočio u slučaju Ramada, protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Predmet je nakon dvije godine iz Osnovnog prebačen u Više tužilaštvo i još se razmatra.

Brajović se u jeku afere našao kada su bivši poslanik Mladen Bojanić i tada zaposlena u hotelu Ramada Patricia Pobrić, uzbunili javnost dokazima da su se novcem građana plaćali skupovi Brajovićeve partije. Afera je izašla u javnost zahvaljujući Patriciji Pobrić, tadašnjoj menadžerki u hotelu Ramada. Ona je zbog toga izgubila posao, a Agencija za sprječavanje korupcije joj nije pružila zaštitu kao „zviždačici“ koju je tražila.

Brajović je samo još jedan u nizu primjera kako se državni resursi koriste u partijske svrhe, i naravno ličnu korist. SD-ov kadar, Direktor Direkcije za željeznicu, Nebojša Obradović pravosnažno je osuđen na tri mjeseca zatvora, uslovno na dvije godine, jer je oštetio državni budžet za oko 950 eura. Brajović je u sudskom postupku tvrdio da “mu ne pada na pamet da skupove njegove partije plaćaju državni organi. “ Sud je utvrdio drugačije. Ni nakon sudskih presuda, niko nije disciplinski odgovarao, iako je to bilo obećavano iz Vlade.

Šta rade državne institucije? Zašto pravda nije zadovoljena? Slučaj Ramada je bio test za državne institucije koje one, nažalost, nisu prošle. Vlada je za gotovo svih sedam državnih službenika nekim kompromisima dogovarala da neki podnesu lične ostavke da bi ih već sjutra rasporedila na drugo radnom mjesto sa istom platom koju su imali ranije, iz čega se jasno može zaključiti da je sama tadašnja Vlada vrlo direktno promoter korupcije. Kako spriječiti korupciju u društvu, ako oni koji su pravosnažno osuđeni za korupciju i lažno svjedočenje nemaju nikakvu sankciju u državnom organu?

AFERA DEPOZIT

Novu krivičnu prijavu protiv Brajovića podnio je dugogodišnji finansijer DPS-a i biznismen Duško Knežević.  Kako je Brajović godinama držao depozite Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore u Atlas banci i koji je aranžman povodom toga imao?

Advokati Atlas Grupe su protiv bivšeg predsjednika Skupštine podnijeli krivičnu prijavu zbog, kako je rekao, reketiranja i korupcije, a sva dokumentacija vezana za depozite Aerodroma CG predata je tužilaštvu.

Knežević tvrdi da je direktno sa Brajovićem dogovarao deponovanje novca ove državne firme u Atlas banci, a da su mu zauzvrat zatvorili sve kredite koje je imao. Navodno je Knežević u tu svrhu dogovorio i kupovinu Brajovićevog placa u Bjelopavlićima po višestruko većoj cijeni od realne.

Knežević tvrdi i da je Brajoviću davao novac “za potrebe partije“. Brajović je ranije kazao da od 2013. prema Atlas banci nema dugovanja, te da ga je izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. Kada je riječ o depozitima Aerodroma Crne Gore, Brajović je poručio da nije uvučen u kako se izrazio, spektakularne finansijske malverzacije.

Ipak, rezultati rada novog Specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i njegovog tima, daju nadu da ruka pravde u Crnoj Gori neće nikoga zaobići, ko god se ogriješio o zakon i budžet države Crne Gore, i da će novi sastav specijalnog državnog tužilažtva smoći snage da razriješi afere koje godinama opterećuju crnogorsku javnost i obračuna se sa svim nedjelima funkcionera zauvijek poslatog u prošlost režima DPS-a i satelita.