Dvostruki aršini Zapada oko primjene potpisanih akata, zapelo kad je na red došao ZSO

Licemjerje, dvostruki aršini Zapada i selektivno primenjivanje principa u koje se sami „kunu“ pokazali su se u „punom sjaju“ na kosovskom pitanju, tačnije na dokumentima koje su i sami parafirali i garantovali.

Jer, kada sa političkog Zapada pozivaju Prištinu i Beograd na poštovanje potpisanih sporazuma, oni isključivo misle na one djelove teksta koji im odgovaraju i ne udaraju na njihov projekat zaokruživanja lažne kosovske nezavisnosti.

Tako sa Briselskim sporazumom ništa nije bilo sporno kada je srpska strana implementirala sve svoje obaveze. Sada su odjednom oboljeli od zaboravnosti, pa ne mogu da se sjete da je osnova Briselskog sporazuma, potpisanog prije skoro deceniju, bila da Srbi uđu u prištinske institucije, a da Priština formira Zajednicu srpskih opština. Srbi su skoro deceniju bili dio kosovskog sistema i napustili su ga tek nedavno, jer je teror koji sprovodi Priština postao neizdrživ. Albanska strana i dalje odbija da formira ZSO.

Prema Briselskom sporazumu, policija na sjeveru integrisana je u okvir tzv. kosovske policije. Za taj potez Beograd je tapšan po ramenu. Ali, kada su se Srbi u krizi sa registarskim tablicama pozvali na druge djelove Briselskog sporazuma koji reguliše pitanje policije, Zapad nije reagovao, tačnije, stao je na stranu Prištine. Naime, sporazum predviđa postojanje regionalni komandira policije za četiri opštine na sjeveru koji mora da se bira i smenjuje uz saglasnost gradonačelnika. To nije ispoštovano kada je premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti smijenio komandira Nenada Đurića, jer je odbio da kažnjava vlasnike vozila sa srpskim tablicama.

Srbi su primijenili i drugu važnu stavku Briselskog sporazuma – integrisali su sudske vlasti u pravosudni sistem tzv. Kosova. Kada su se posle 10 godina čekanja na ZSO povukli iz pravosudnog sistema Prištine, odjednom pljušte kritike. Ni riječ o tome da sada Priština nasilno i protivpravno instalira Albance i u pravosudne, ali i u organe izvršne vlasti na sjeveru Kosova.

Dugačak je spisak selektivnog „pamćenja“ Zapada kada je reč o Briselskom sporazumu – od energetike, telekomunikacija, katastra, diploma, slobode kretanja, pa sve do organizovanja izbora, na kojima Srbima nije omogućeno da učestvuju.

Zapad ne tretira samo Briselski sporazum kao „švedski sto“ sa kojeg uzima samo ono što mu treba. „Sveto pismo“ bila je i Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali samo dok je potezana da štiti Prištinu. A kada se Beograd pozove na obavezu Kfora iz ovog istog dokumenta da odobri povratak naše vojske i policije na KiM, onda je taj zahtev „apsurdan i neutemeljen“.

UKIDAJU MEĐUNARODNI POREDAK

Bivšidiplomata Zoran Milivojević kaže, za „Novosti“, da je na djelu pokušaj da se ukine važeći međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN i da se zamijeni svjetskim poretkom koji bi važio na pravilima koje određuju velike sile:

– To je praktično počelo „humanitarnom intervencijom“ koja je kao pravilo zaživjela protivpravnom NATO agresijom na SRJ. Sada svi obavezujući dokumenti, kakva je Rezolucija 1244, Briselski, Vašingtonski sporazum, trpe kritike i revizije. Aplikacijom Kosova za status kandidata, EU je dovela u pitanje i dokumente na kojima i sama počiva, jer prema Lisabonskom sporazumu ne postoji mogućnost da entitet aplicira za članstvo.

(Novosti online)