Kisindžer: Potrebno učiniti sve kako bi se izbjegao novi svjetski rat
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer, koji je, kako i sam podvlači, više puta javno podržao Ukrajinu, u autorskom tekstu za „Spektejtor“, jedno od izdanja „Gardijana“, poručio je da je svijet na prekretnici zbog situacije u toj zemlji, kao i da je potrebno učiniti sve kako bi se izbjegao novi svjetski rat.
Kisindžer se, naime, ponovo zalaže za prekid vatre duž granica na kojima se 24. februara razbuktao sukob, a o teritoriji Krima koju je Rusija pripojila prije gotovo jedne decenije, prema njegovom mišljenju, naknadno bi moglo da se pregovara.
– Ako predratna linija podjele između Ukrajine i Rusije ne može da se postigne borbom ili pregovorima, mogao bi se istražiti i princip samoopredjeljenja. Referendumi o samoopredjeljenju pod međunarodnim nadzorom mogli bi da se primijene i na posebno podeljene teritorije koje su tokom vjekova više puta prelazile iz države u državu – uvjerava Kisindžer.
Ovim bi se, navodi on, potvrdila „sloboda Ukrajine“, ali i definisala nova međunarodna realnost, posebno kada se govori o Centralnoj i Istočnoj Evropi. Rusija bi, kako je dodao, trebalo da pronađe svoje mjesto u ovakvom sistemu.
A kakvo će u tom novom Kisindžerovom sistemu biti mjesto Rusije?
– Za neke je poželjan ishod da Rusija posle rata postane nemoćna. Ne slažem se. Uz svu svoju sklonost nasilju, ona je više od pola milenijuma davala odlučujući doprinos globalnoj ravnoteži i ravnoteži snaga. Njenu istorijsku ulogu ne treba degradirati – naglašava Kisindžer.
„Vojni neuspjesi Rusije“, kako on navodi, nisu eliminisali njen globalni nuklearni domet, pa je baš to zemlji i omogućilo da zaprijeti eskalacijom u Ukrajini.
– Čak i ako se ta sposobnost umanji, raspad Rusije ili uništavanje njene sposobnosti za stratešku politiku mogao bi njenu teritoriju od 11 vremenskih zona da pretvori u sporni vakuum. Ruski konkurenti mogli bi da odluče da svoje sporove riješe nasiljem, a druge zemlje da nastoje da svoja teritorijalna potraživanja ostvare silom. Sve ove opasnosti bi bile pojačane prisustvom hiljada nuklearnih bojevih glava koje Rusiju čini jednom od dvije najveće nuklearne sile na svijetu – upozorava Kisindžer.
Kisindžer objašnjava i da potraga za mirom i redom ima dvije komponente – težnju za bezbjednošću i zahtjeve za pomirenjem.
– Ako ne možemo da postignemo oboje, nećemo moći ni jedno ni drugo. Put diplomatije može izgledati komplikovano i frustrirajuće. Ali napredak ka tome zahtijeva i viziju i hrabrost da se krene na putovanje – upozorava on.
Iz Moskve su već stigle pozitivne reakcije na Kisindžerov predlog, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da će Kremlj „sa velikim interesovanjem analizirati njegov predlog“ o referendumu, ali je dodao da „do sada, nažalost, nije bilo ovakve prilike“.
Opasnosti „autonomnog“ oružja
Svjetski lideri bi, smatra ovaj diplomata, morali da razmisle i o dugoročnoj strategiji za obuzdavanje visoke tehnologije i vještačke inteligencije.
– Autonomno oružje već postoji, sposobno je da definiše, procjenjuje i cilja prijetnje i na taj način je u poziciji da započne sopstveni rat. Jednom kada se pređe granica u ovoj oblasti, a visoka tehnologija postane standardno oružje i kompjuteri glavni izvršioci strategije – svijet će se naći u stanju za koje još uvijek nema utvrđen koncept – iznosi on zlokobno predviđanje.
Kisindžer se pita i kako bi lideri mogli nešto da kontrolišu, kada kompjuteri propisuju strateške instrukcije u obimu i na način koji ograničava i ugrožava ljudski doprinos?
– Kako se civilizacija može očuvati usred takvog vrtloga oprečnih informacija, percepcija i destruktivnih sposobnosti – pita se američki političar.
(Novosti online)