U kritičnom trenutku, Kijev bi mogao ostati bez vojne pomoći NATO-a

U kritičnom trenutku, Kijev bi mogao ostati bez vojne pomoći NATO-a, napisala je kolumnistkinja Ketrin Fung u članku za Njuzvik.

Prema njenom mišljenju, poziv predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog da poveća snabdijevanje Oružanih snaga Ukrajine oružjem i municijom može ostati bez odgovora.

Ukrajina moli Zapad da joj obezbijedi dodatno oružje za ono što vidi kao sledeću fazu neprijateljstava, ali ovaj zahtjev dolazi u trenutku kada se članice Sjevernoatlantskog pakta bore da popune sopstvene arsenale.

Fung je dodao da je pomoć Kijevu ozbiljno iscrpila zalihe zemalja članica NATO-a, među kojima raste zabrinutost zbog problema sa njihovim vraćanjem na prethodni nivo.

Ranije je Si-En-En, pozivajući se na tri američka zvaničnika, javio da su Sjedinjenim Državama ponestajale zalihe nekog visokotehnološkog oružja i sistema municije za Ukrajinu.

Šef diplomatije EU Žozep Borel primijetio je da je Evropska unija izgubila većinu svojih zaliha naoružanja i opreme u pozadini podrške Kijevu.

Ukraina moli Zapad za dodatno oružje za ono što vidi kao „odlučujuću” sledeću fazu rata protiv Rusije. Međutim, zahtjev dolazi pošto se članice Severnoatlantskog saveza (NATO) bore da popune sopstvene arsenale.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je u četvrtak u obraćanju Evropskom savjetu zatražio od članica Evropske unije „modernije oružje, veći obim zaliha“. Rekao je da će odbrambena podrška biti od ključnog značaja u narednih šest mjeseci — kritični period za koji on očekuje da će zahtijevati veće napore nego u proteklih devet i po mjeseci.

-Narednih šest mjeseci biće odlučujući po mnogo čemu u konfrontaciji koju je Rusija započela ovom agresijom. Agresija na Ukrajinu i na svakog od vas, jer je krajnji cilj Rusije mnogo dalje od naše granice i ukrajinskog suvereniteta – kazao je svojevremeno Zelenski.

Zemlje NATO-a, među kojima su i SAD, dostavile su Ukrajini oko 40 milijardi dolara oružja, navodi se u novembarskom izvještaju Njujork tajmsa. Samo SAD su obezbijedile oružje u vrijednosti više od 15 milijardi dolara, uključujući sistem HIMARS dugog dometa i protivtenkovske rakete Džavelin. Poljska isporučuje skoro četvrtinu ukrajinskih zaliha iz inostranstva.

-NATO zapravo ne planira da vodi ovakve ratove, a pod tim mislim na ratove sa super intenzivnom upotrebom artiljerijskih sistema i puno granata iz tenkova i topova – rekao je Frederik Kejgan, viši saradnik American Enterprise Institute, za Forin Polisi prošlog mjeseca i dodao:

– Nikada nismo bili opskrbljeni za ovu vrstu rata za početak – kazao je on.

Kamil Grand, ekspert za odbranu u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekao je za Tajms da je količina artiljerijskih zrna ispaljenih u jednom danu u Ukrajini uporediva sa onim što je viđeno tokom mjesec dana ili duže u Avganistanu.

Nestašica u zalihama postaje sve veća briga Zapada, ali je takođe stvorila izazov za ukrajinske snage kojima ponestaje zaliha na bojnom polju.

(Ria.ru)