Krivokapić u novom naletu srbofobije nakon postavljanja sramne ploče u Morinju: Ovo je spomenik velikosrpskoj agresiji čije su žrtve bile Hrvatska i Crna Gora!

Uprkos negodovanju mještana Morinja koji su blokirali put do nekadašnjeg logora otkrivena je spomen ploča hrvatskim civilima i braniocima. Ploču su otkrije ministri odbrane i spoljnih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim kolegama Tomom Medvedom i Goranom Grlićem Radmanom.

Hrvatski ministri poručili su da je priznavanje zločina veliki korak u dobrosusjedskim odnosima za suočavanje s prošlošću i ulazak u evropsku porodicu.

Na ploči piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku” na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje tza sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova.

Ministar Konjević je zahvalio pristutnima što su došli kako bi iskazali najdublje poštovanje i pijetet žrtvama.

„Poštovanje i pijetet spram svakog krika i svake suze, svakog jauka i uzdaha, svake grube riječi i udarca, svake grube riječi i udarca, svake patnje i modrice, svake neprospavane noći i izmučenog jutra. Da nas svaka čaša gorčine koju tih mjeseci popiše ti nedužni ljudi učini čvršćim, velikodušnijim i većim“, kazao je Konjević.

On je dodao da su riječi na ovoj ploči samo nastavak redataka sa ploče sa Visa. One, kako je istakao, odaju priznanje žrtvi.

„One su oda o časti kako je trebalo biti i kako nikada nije trebalo biti. Obje govore o istim ranama. Dvije strane koje su željele mir a stradale u istom ratu. Pamtimo čas i dane kroz trenutke kojih se rado sjećamo ali pamtimo i uzvišenost momenta kada smo se oduprli nemoralnosti i posrtanju jer jedno, ne, ne može promijeniti događaje ali može promijeniti makar jednog čovjeka. Da smo tada imali više takvih, ne, možda ovog omaža danas ne bi ni bilo“, kazao je Konjević.

 

Ministar spoljnih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da je teško naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nijesu krivi.

„Nama koji predstavljamo onu Crnu Goru koja je klicala ‘Oprosti nam Dubrovniče“ je i teže govoriti na ovakvim mjestima. Mi vjerovatno osjećamo više srama od onih koji bi to trebali. Ali pred onim ljudima koji su osjetili svu dubinu ljudskog zla, mrakove politika, teško je naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nijesu krivi“, kazao je Krivokapić.

On je kazao i da najveći narodi i najveće države imaju „ponore“ koje naprave njihove elite.

„Ideologije zla, mržnje, ćeranja. Takva ideologija je imala za cilj ne samo da uništi Dubrovnik, ne samo da pokori Hrvatsku, njen cilj je bio da se uništi Crna Gora. Jedna od istorijskih stranputica koje je Crna Gora najveće napravila je i ta, išla je u rat za ubijanje same sebe. Zatvarajući vas u ovaj logor ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju ona je pucala u sebe. I ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora“, kazao je Krivokapić.

On je poručio da patnja onih koji su bili u logoru ne smije ostati zaboravljena, kako je kazao, prije svega zbog Crne Gore.

„Da bi Crna Gora bila ona koja je najbolja, evropska, koja vjeruje u te vrijednosti, Crna Gora građanska, Crna Gora zajedništva i multikulture…Ovo je spomen velikorpskoj agresiji i podsjećanje na naše zajedništvo u odbrani od toga. Žrtve su bile vi kao pojedinci a države Hrvatska i Crna Gora kao entiteti“, kazao je ministar vanjskih poslova Crne Gore.

On je iskazao uvjerenje da će Crna Gora i Hrvatska koje su sada zajedno u NATO savezu uskoro biti zajedno i pod zastavom EU.

Mještani izrazili nezadovoljstvo

Otkrivanje ploče proteklo je u sjenci negodovanja mještana Morinja koji su onemogućavali vojsci da prođe.

Delegacija Hrvatske dočekana je u Morinju s negodovanjem mještana koji se protive otkrivanja spomen ploče na lokaciji gdje je nekada bio logor. Uprkos blokadi, na ceremoniju je stigla i delegacija Crne Gore. Skup je obezbjeđivao veliki broj policajaca. M

Mještani Morinja saopštili su da se najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni u Morinju, „a koje su u vrijeme ratnih dešavanja ’90-tih služile kao sabirni centri za isleđivanje, a nikako kao koncentracioni logori kakvima se danas žele predstaviti“. Službenici Uprave policije pregovarajrali su sa građanima da omoguće prolaz Vojsci.

(Portal RTCG)