(ANALIZA) Pregovori stare parlamentarne većine: Rekapitulacija pregovora i pozicije političkih blokova

Pregovori stare parlamentarne većine od 30. avgusta tema su koja okupira pažnju Crne Gore prethodnih dana. Nakon što je 19. avgusta pala Vlada Dritana Abazovića, počelo se sa pozivima da se stara većina vrati za pregovarački sto i pokuša formirati Vladu koja bi bila političkog karaktera, ali koja bi bila i ona koja bi pripremila izbore.

Kulminaciju pregovora vidimo ovih dana. Pored kampanje preko medija, gdje je svako favrizovao svog kandidata, iskristalisalo se ime lidera Demosa Miodraga Lekića kao potencijalnog mandatara za sastav nove Vlade. Međutim, vodivši se principom da ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori, ne postoji 41 potpis za njegovu mandatarsku kandidaturu, već se sa pregovorima nastavilo a gdje je počela priča oko podjele resora.

A čim se počelo govoriti o podjelama resora, nastala je kočnica u pregovorima. Naime, građanski pokret URA i SNP su zajedno sa manjinama tražile tzv. kontrolni paket gdje bi dobili 11 ministarstava, u čiji sastav bi ušao i bezbjednosni sektor, kako bi bili garant nastavka borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Kako DF i Demokrate to nisu prihvatili, došlo je do prekida dobrih odnosa, a URA danas ne dolazi na sastanke parlamentarne većine, tražežeći od DF-a i Demokrata da se dogovore šta je to što URI pripada, a o čemu bi se oni izjasnili na partijskim organima.

Pozicija URE i SNP-a

Građanski pokret URA kao i Socijalistička narodna partija već nekoliko mjeseci nastupaju kao da su u koaliciji, i shodno tome će se tako i tretirati u analizi. Na početku, prilikom pada Abazovićeve Vlade došlo je do političke odluke da URA neće učestvovati ni u kakvim pregovorima jer je, kako su naveli, vrijeme da se ozvaniči koalicija između Demokrata i DPS-a, koji su i srušili njihovu Vladu.

„Oni koji su srušili Abazovića, nekada sada naprave svoju Vladu. URA u tome neće učestvovati“, poručivali su tada.

Međutim, njihova pozicija se promijenila i URA i SNP su prisustvovali sastanku koji je organizovao lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić. Sastanak je, podsjećamo, održan uoči glasanja o inicijativi za smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović, a koju su podnijeli 38 poslanika opozicije. Đurovićeva, podsjećamo, nije smijenjena, a press konferencija Andrija Mandića je bila ona koja je označila početak pregovora.

URA i SNP nakon toga sprovode medijsku kampanju gdje potenciraju da mandatar za sastav nove vlade treba da bude Dritan Abazović, koji je trenutno u tehničkom mandatu. Govorilo se da je to i garant nastavka borbe protiv kriminala i korupcije. Podršku je našao u SNP-u Vladimira Jokovića.

Međutim, pod pritiskom Demokratske Crne Gore, URA i SNP odustaju od Abazovićeve kandidature ali u zamjenu za neke druge garancije. URA i SNP sa svojih 9 poslanika žele da uključe i partije nacionalnih manjina u Vladu, ali takođe traže tzv. kontrolni paket što bi podrazumijevalo da bi ova politička struja imala jedno ministarstvo više u odnosu na ostale, konkretnije, traže 11 ministarstava koje podrazumijeva i mjesta u bezbjednosnom sektoru.

Ovo je na početku bilo neprihvatljivo DF-u i Demokratama iako je DF promijenio poziciju i kazao da mogu i to prihvatiti, ali da bi ipak bilo lakše da URA spusti kriterijume. Nakon odbijanja, lideri i poslanici URE više ne prisustvuju pregovorima, a funkcioneri putem medija šalju političke poruke da DF i Demokrate moraju da riješe stvari između sebe i da kažu URI, a vjeruju i SNP, šta je ono što im pripada.

Pregovori će se, po očekivanjima građana nastaviti.

Pozicija DF-a

Demokratski front je od početka pregovora pokušao da se postavi kao savez koji će okupiti nekadašnju parlamentarnu većinu a shodno tome davali su pomiriteljske poruke i građanima Crne Gore pokušali da uliju dozu optimizma. To je, svakako, bilo neuspješno nakon nastavka medijskog prepucavanja između URE i Demokrata.

Na početku pregovora Demokratski front je predlagao da premijer bude Andrija Mandić, jer im po rezultatu to pripada. Na sastancima je Mandića podržao DF ali i SNP, ali je ipak Mandić odustao od kandidature za premijersku poziciju u korist Abazovića. Na kraju, ipak, Abazović nije bio prihvatljiv Demokratama, Ujedinjenoj i Pravoj Crnoj Gori, te su izašli sa paketom koji smo gore pomenuli.

DF je nastavio da nastupa pomiriteljski, iako njihovi javni funkcioneri tvrde da kao politički savez koji u Skupštini ima najviše mandata i treba da uđe u izvršnu vlast, postoje poruke koje ipak to žele da spore.

Glavni problem DF-a jesu zvaničnici iz Brisela, konkretnije trojac Lajčak-Bilčik-Picula koji su prethodnih dana itekako aktivirani na političkoj sceni Crne Gore da spriječe DF da učestvuje u izvršnoj vlasti, tako da je primarni politički „fight“ DF-a upravo sa njima, pokušavajući da ubijede međunarodnu javnost da su oni pouzdan partner svojim nastupom u pregovorima.

 

Ovaj politički savez će, sve su prilike, nastaviti da nastupa kao moderator sastanaka stare parlamentarne većine u nadi da će doći do dogovora.

Pozicija Demokrata

Demokratska Crna Gora se nakon rušenja Vlade Dritana Abazovića našla pod pritiskom javnosti, gdje su jedni pravdali Abazovićevo rušenje, drugi su bili skeptični da je ono što Abazović govori istina i da će formirati Vladu zajedno sa Demokratskom partijom socijalista. Prema pisanju medija, tu su postojali brojni modaliteti – da premijer bude lider Demokrata Aleksa Bečić, NVO premijer, premijer Ervin Ibrahimović, i obije opcije bi potencijalno podržale i Demokrate i DPS.

Sve je ovo, kako vidimo, palo u vodu i Demokrate su prisustvovale pregovorima stare parlamentarne većine u nadi da će se pronaći dogovor.

Kao što smo naveli, pri rušenju Vlade Dritana Abazovića, lider Demokrata Aleksa Bečić gostovao je na televiziji Vijesti što je protumačeno kao eventualno njegovo kandidovanje za premijersku funkciju. Ipak, Bečić je kasnije, kada se krenulo u kampanju za premijera, javno odrekao i pozicije predsjednika Skupštine ali i pozicije premijera ne bi li pokušao da doprinese da dođe do dogovora stare parlamentarne većine.

Doduše, njihov zahtjev je u tom momentu zaista bio apsurdan – premijer i predsjednik Skupštine moraju biti žene… Ovo je u potpunosti zateklo građane Crne Gore koji su po društvenim mrežama ovaj predlog okarakterisali kao apsurdan, što su očigledno kasnije Demokrate i shvatile i kazale da odustaju od tog predloga. Demokrate su se kasnije odrekle i funkcija u bezbjednosnom sektoru nakon što su čuli da URA na tome insistira.

Ono što jeste interesantno jeste da je postingut visok nivo saglasnosti da premijer dođe sa njihove liste – liste Mir je naša nacija. Naime, kao kompromisno rješenje za premijersku fotelju se pojavilo i ime Miodraga Lekića, lidera Demosa. Ovaj predlog su, očigledno, prihvatili svi parlamentarni akteri, ali se pojedini i dalje vode načelnim modelom – ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori. Shodno tome, još uvijek ne postoji 41 potpis koji bi ga podržao kao mandatara. Sa druge strane, vrijeme ističe kao i rok do kada stara većina mora da izađe sa predlogom za mandatara.

Ukoliko bismo posmatrali i stranke koje su se politički približile Demokratama a koje su dolazile sa liste Za budućnost Crne Gore, konkretnije, Ujedinjena Crna Gora i Prava Crna Gora, primjetna je i njihova želja za dogovorom. Ujedinjena Crna Gora naime nije tražila niti jednu poziciju, što je lider te stranke Goran Danilović i rekao na press konferenciji nakon jednog od sastanaka, dok se ime lidera Prave Crne Gore Marka Milačića u jednom mediju pojavilo kao ime novog direktora policije, što bi bilo suprotno svakom bezbjednosnom pravilu jer isti nema iskustva u bezbjednosnom sektoru.

Ovo je izazvalo i oštru reakciju premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića koji je sinoć kazao da ako neko misli da će Marko Milačić biti šef policije, grdno se vara.

„Možda uz podršku nekih drugih, ali uz našu neće“, kazao je Abazović.

Blokada ili nastavak pregovora – hoćemo li doći do formiranja Vlade?

Trenutna pregovaračka pozicija možda i jeste postala hladnija, ali iskristalisalo se makar ime mandatara za sastav te Vlade. Dva imena su svakako u opticaju, ime Miodraga Lekića oko koga se svi slažu ali i ime direktorice MANS-a Vanje Ćalović Marković, koja dolazi kao želja premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.

Ono što je blokiralo dalje pregovaračke procese jeste struktura Vlade odnosno ko će pokrivati koji resor. Poslanik Demokrata Dragan Krapović kazao je da su Demokrate željele šest resora, ali nije objavljivao imena ljudi koji bi ih pokrivali, niti je konkretizovao koji su to resori. Demokratski front, sa svojih 20 poslanika je tražio 7 resora, dok URA i SNP traže 11, po prethodnom modelu. DF je ranije danas kazao da prihvata želje GP URA, ali i da bi voljeli kada bi ublažili svoje zahtjeve jer bi pregovori time bili olakšani.

Poslanik NSD-a Jovan Jole Vučurović kazao je jutros gostujući na Prvoj televiziji da je upravo ovo sijedanje za sto i ti pregovori, koliko god oni bili mučni, ipak neki pomak naprijed