Princ Filip Karađorđević: Ne bi trebalo da postoji nijedan Crnogorac, niti Srbin koji bi se protivio obnovi Njegoševe kapele; Kralj Aleksandar je bio i jeste simbol prosperiteta Cetinja!

Siguran sam da će kapela na Lovćenu biti obnovljena i da će Njegoševa želja biti ispoštovana i tome ne bi trebalo da se protivi nijedan Crnogorac, niti Srbin, ocijenio je za portal Adria TV princ Filip Karađorđević.

Princu Filip je saopštio da mu je teško povjerovati da u Crnoj Gori postoji iko ko smatra da Njegoš nije zaslužio da se njegova želja i posljednja volja ispoštuju.

Zbog toga, kako ističe,  čvrsti zagovornik obnove Njegoševe kapele na Lovćenu baš kao što je to bio i njegov pradjeda Kralj Aleksandar I.

– Kada kažem da treba obnoviti Njegoševu kapelu na Lovćenu, ne kažem da Mauzolej treba srušiti. Naprotiv. Sve to jeste i treba ostati dio bogatog kultirno-istorijskog nasleđa naših naroda. Znamo ko je bio Njegoš i zna se da je kapela na Lovćenu bila njegova zadužbina, podignuta po njegovom uputstvu i za vrijeme njegovog života, na mjestu koje je sam obilježio i izričito zavještao da u njoj bude sahranjen. Njegovo autentično zavještanje je i posljednja želja da u svojoj Zadužbini na Jezerskom vrhu na Lovćenu počiva sve dok austrougarska vojska 1916. osvojivši Lovćen, nije srušila crkvicu u kojoj je Njegoš bio sahranjen. Njegoševu kapelu je 1925. godine od ličnih sredstava obnovio moj pradeda Kralj Aleksanar I, i Njegoševe mošti su iz Cetinjskog manastira u obnovljenu kapelu na Lovćenu prenijete 21. septembra 1925. u prisustvu Kralja Aleksandra I i Kraljice Marije. Moj pradjeda je lično učestvovao u unošenju kovčega u obnovljenu kapelu u koju su uzidani svi preostali ostaci od stare kapele. Razaranje obnovljene Njegoševe kapele naredile su komunističke vlasti 1952. godine, a samo rušenje počelo je 1972. i od 1974. godine Njegoš počiva u novoizgrađenom mauzoleju što nije bila njegova želja ni posljednja volja – naveo je Karađorđević.

Najveći procvat Cetinje je doživjelo pod vlašću kralja Aleksandra

U svom intervjuu princ Filip se dotakao Cetinja rodnog grada njegovog pradjeda i poručio da je taj grad najveći procvet doživio za vrijeme vladavine kralja Aleksandra o čemu svjedoče nepobitne činjenice.

– U svakom ćošku cetinjske varoši mogu se vidjeti tragovi vladavine mog pradjede Kralja Aleksandra I, tokom koje je Cetinje za 39% uvećalo izgrađenu gradsku površinu u odnosu na period Kraljevine Crne Gore. Svoj najveći procvat Cetinje je doživjelo pod vlašću mog pradede koji je jedini monarh u čitavoj istoriji Srba koji je zapravo rođeni Cetinjanin i koji se sa velikom ljubavlju odnosio prema svom rodnom gradu. Teško je nabrojati sve ono što je Kralj Aleksandar I učinio za razvoj Cetinja, Počev od sistema vodovoda i odvoda podzemnih voda, do svih zgrada, puteva i objekata koje je izgradio, a koji se i dan danas koriste. Pa Cetinje je za vrijeme kralja Aleksandra dobilo kompletan vodovod, potpunu elektrifikaciju i sistem odvođenja veoma opasnih podzemnih i kanalizacionih voda koji se do danas koriste. Da je samo sistem za podvodne vode izgradio, kralj Aleksandar bi se odužio svom rodnom gradu jer ga je bukvalno tim grandioznim projektom spasao. Teško je nabrojati sve građevine i institucije koje su na Cetinju podignute i formirane u vrijeme vladavine mog pradede, jedna od njih je i nekadašnja zgrada Žandarmerijske stanice na Cetinju podignuta 1931. a u kojoj se danas nalazi Državni arhiv Crne Gore. Tokom vladavine kralja Aleksandra na Cetinju se prvi put pojavljuju višespratne zgrade za stanovanje i asfaltirane su sve gradske ulice. U vrijeme kralja Aleksandra je podignuta i zgrada Crkvenog suda, u kojoj je danas smještena Cetinjska bogoslovija i izvršena je kompletna obnova i dogradnja Cetinjskog manastira. Koliko je Cetinje u tom periodu bilo razvijeno svjedoči i činjenica da je na Cetinju tada radilo čak 10 hotela. Ne znam, koliko hotela danas postoji na Cetinju. Kralj Aleksandar je bio i jeste simbol prosperiteta Cetinja i direktno je zaslužan za sve ono čime Cetinje danas može da se pohvali i ponosi – kazao je Karađorđević.

Ana Đukanović je bila pravni zastupnik prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića

Karađorđević očekuje od države Crne Gore da konačno vrati imovinu kraljevskoj porodici. On je saopštio da je sestra predsjednika Crne Gore, Ana Đukanović u jednom periodu bila pravna zastupnica njegovog oca koji je na tu temu vodio razgovore i sa samim Milom Đukanovićem.

– Pravo na svojinu je vrlo važno za sve građane i pojedince. Ako izgubimo to pravo, i Srbija i Crna Gora ali i čitav region ponovo će ući u mračna vremena. Siguran sam da to niko ne želi. Karađorđevićima ništa od imovine nije vraćeno. Moj otac prestolonasljednik Aleksandar je starješina kraljevskog doma i glavne nasljedne grane Karađorđevića, te se o svemu tome do sada on pitao i ja nemam puno informacija o procesu restitucije. Poznato mi je da je sestra aktuelnog predsjednika Crne Gore u nekom periodu bila pravni zastupnik mog oca i da je on u nekoliko navrata razgovarao sa g-dinom Đukanovićem. Ne znam kakvi su razgovori i dogovori bili vođeni, ali znam da nikome iz dinastije Karađorđević imovina nije vraćena – poručio je Karađorđević.