Smanjena visina školarine na doktorskim studijama UCG
Smanjenje školarina jedna je od mjera koja bi trebalo da doprinese atraktivnosti doktorskih studija, kazao je predsjednik Odbora za doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG), Boris Vukićević.
Visina školarine na doktorskim studijama, utvrđena Odlukom Upravnog odbora na predlog rektora Vladimira Božovića, smanjena je na 250 eura po semestru za sve studijske programe.
Vukićević je rekao da je školarina dugo vremena bila viša nego u nekim većim i razvijenijim centrima.
On smatra da u tome treba naći mjeru, jer doktorske studije, s jedne strane, inherentno su elitne, dok, s druge strane, ta njihova priroda elitnosti ne treba da bude samo transponovanje finansijske elite na naučni nivo.
“Svakako da ne treba zanemariti ni postojanje različitih mogućnosti stipendiranja koje su koristili i neki od naših doktoranada”, dodao je Vukićević.
Kako je naveo, ukidanje samofinansirajućih studija na drugim nivoima studiranja pokazalo se kao loša odluka, ali o tome nije odlučivao Univerzitet.
Vukićević je kazao da je Pravilnik za doktorske studije usvojen na posljednjoj sjednici Senata, da je objavljen u Biltenu i stupio na snagu ove sedmice.
Izmjene su, kako je rekao, usmjerene ka tome da se poboljšaju doktorske studije u smislu njihove efikasnosti, a da to ne ide na uštrb kvaliteta studija.
Vukićević je naveo da je u postupku i pripremi izrade doktorske disertacije došlo do skraćenja i pojednostavljivanja procedura kako bi se doktorske studije bez formalnih odugovlačenja završile u zakonski predviđenom roku.
On je kazao da je došlo i do ublažavanja kriterijuma za mentorstvo na doktorskim studijama, što će omogućiti uključivanje većeg broja profesora na spisak potencijalnih mentora.
To je, kako je dodao Vukićević, posebno važno imajući u vidu da su na nekim univerzitetskim jedinicama postojali problemi u nalaženju potencijalnih mentora na doktorskim studijama.
“Takođe od važnosti za studente, što će značajno ubrzati procedure, je izmjena da uslov za predaju doktorske disertacije na ocjenu više nije da kandidat ima objavljen rad na časopisu indeksiranom na SSCI/AHCI listama, već da je rad prihvaćen za objavljivanje”, rekao je on.
Ta promjena, kako je pojasnio Vukićević, značajno skraćuje vrijeme studiranja, a u skladu je sa već postojećom praksom na Univerzitetu da se prilikom ocjene kandidata za izbor u zvanje vrednuju i radovi i knjige prihvaćeni za objavljivanje, kao i oni koji su već objavljeni.
Vukićević je dodao da je prirodno da isti kriterijum koji postoji za univerzitetske nastavnike postoji i za studente doktorskih studija.
“Tu su još neka proceduralna pitanja koja izmještaju iz Odbora za doktorske studije neka pitanja koja ostaju u nadležnosti organizacionih jedinica”, kazao je Vukićević.
Prema njegovim riječima, sve to bi trebalo da doprinese boljem funkcionisanju i efikasnosti, a tako i atraktivnosti doktorskih studija.
“Svakako, implementacija tih izmjena biće praćena i ocjenjivana i, u skladu sa tim, po potrebi mogu uslijediti dalje modifikacije”, kazao je Vukićević.
On je rekao da će Centar za doktorske studije dobiti prostorije u zgradi tehničkih fakulteta.
Taj prostor je, kako je naveo, u fazi uređenja i brendiranja i trebalo bi da u narednoj studijskoj godini bude u funkciji.
“Svakako da je dobro da Centar za doktorske studije ima prostor za nesmetan rad, posebno sada kada idemo u susret očekivanom dinamičnijem razvoju i ekspanziji doktorskih studija na Univerzitetu”, kazao je Vukićević.
Upitan da li ima promjena u organizaciji nastave u narednoj godini, on je rekao da bitnih promjena, u odnosu na ranije godine, nema.
“Doktorske studije su po svojoj prirodi specifične jer nijesu masovne studije, pa je i pandemija manje uticala na dio njihove organizacije koji se odnosi na nastavu i ispite”, dodao je Vukićević.
Kako je naveo, radi se o, najčešće, mentorskoj nastavi, i trebalo bi da se tako nastavi i ove godine.
Vukićević je kazao da strani državljani iskazuju interesovanje za doktorske studije na UCG.
Kako je rekao, na nekim organizacionim jedinicama već godinama imaju studente koji su strani državljani, i disertacije se rade uporedo na službenom i engleskom jeziku.
“Ove 2021/22. studijske godine 16 kandidata je upisalo doktorske studije, prethodne 2020/21. godine 11, a godinu ranije 12 kandidata, pa, s obzirom na to da je riječ o doktorskim studijama, to čini ne baš zanemarljiv procenat”, kazao je Vukićević.
(RTCG)