Đurović: Crna Gora neće moći da dobije završna mjerila u procesu pristupanja EU bez adekvatnih rezultata u poglavljima 23 i 24

Crna Gora neće moći da dobije završna mjerila u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) bez adekvatnih rezultata u poglavljima 23 i 24, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Ona je rekla da nova Vlada ima ambiciozne planove i da je jedan od najtežih zadataka izbor čelnih ljudi u pravosuđu gdje je potrebna kvalifikovana većina.

Prema riječima Đurović, novu parlamentarnu većinu okupilo je rješavanje prepreka na putu ka EU.

“U okviru svih parlamentarnih grupa postoji želja za učlanjivanjem u EU. Sa te strane vidim odgovornost tihu česnika da daju doprinos kako bi se ovo pitanje riješilo na najbolji način”, kazala je Đurović na konferenciji Građanske alijanse “Izazovi Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24”.

Ona je ocijenila da su promjene u okviru Tužilačkog savjeta kao i imenovanja, iako u stanju vršenja dužnosti (v.d.), vrhovnog državnog tužioca (VDT) i specijalnog državnog tužioca, pokazale određene rezultate.

“S druge strane moramo biti zabrinuti, ako imamo ljude koje su pokrivali ozbiljne pozicije u tužilaštvu sudstvu koji su u ovom trenutuku procesuirani”, rekla je Đurović.

Sa jedne strane, kako je navela, to je velika sramota za Crnu Goru, a sa druge pokazuje veliku odgovornost novih organa da su spremni da se uhvate u koštac sa izazovima kada se govori o vladavini prava.

“Dobro je da pokazujemo da u Crnoj Gori napokon nema nedodirljivih, to treba da bude najsnažnija poruka”, kazala je Đurović.

Ona je ocijenila da je izbor sudija Ustavnog suda isto važno pitanje i dodala da taj sud trenutno funkcioniše na ivici kvoruma.

“A sredinom septembra će izgubiti i taj kvorum. Neophodno je da što prije i tu donesemo odluke”, upozorila je Đurović.

Ona je rekla da je odgovornost Skupštine izbor VDT u punom kapacitetu, podsjećajući da je sad VDT u v.d. stanju.

“Nadam se da ćemo imati dovoljno političke odgovornosti i spremnosti da rješavamo ova pitanja”, dodala je Đurović.

Ona je kazala da je važno pitanje i položaj medija i dodala da je izmjenom zakonika poboljšan položaj medija.

Ako novinari traže status službenog lica, kako je kazala Đurović, to govori “o nama samima o našem društvu na kom smo stepeni razvijenosti”.

Ona je navela da je mnogo izazova pred Crnom Gorom koje mora da riješi o u kratkom periodu.

“Ostajemo sa velikom željom da u ovom mandatu Skupštine i Vlade da ćemo uspjeti da riješimo glavna pitanja i da odblokiramo put u EU i uspostavimo kvalitetne temelje vladavine prava u državi”, poručila je Đurović.

Ministar pravde Marko Kovač, osvrćući se na Međunarodni dan podrške žrtvama torture koji se obilježava danas, rekao je da kvalitetan sistem zaštite ljudskih prava obuhvata postojanje efikasnih mehanizama za kontrolu poštovanja zakona.

“Temelj zaštite je nezavisno i efikasno pravosuđe i jedan je od prioriteta Crne Gore u procesu pristupanja EU”, kazao je Kovač.

On je naveo da se povjerenje u pravosuđe ne može odvojeno od njegove efikasnosti i transparentnosti.

“Postignuti brojni pomace u oblasti refofme pravosuđa, ali u pojedinim sferama i dalje postoji značajna prosto za unapređenje. Glavni izazovi su zaostali predmeti i trajanje sudskih procesa”, rekao je Kovač.

U cilju daljeg približavanja evorpskim standardima, Ministarstvo je, kako je dodao, nastavilo da jača politiku u sistemu izvršenja krivičnih sankcija čije su osnovne karakteristike unapređenje zakonodavnog okvira, promovisane alterantivnih vidova sankcija, smanjenjene zatvorske populacije, poboljšanje uslova u zatvorima.

“Izmjenama krivičnog zakonika biće ukinuta zastarjelost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne za krivična djela mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Biće pooštreni kazneni rasponi, naročito ako je krivično djelo učinilo službeno lice. Izmjenama zakona o bepsplatnoj pravnoj pomoći žrtve mučenja biće privilegovani korisnici ovog prava”, dodao je Kovač.

Francuski ambassador Kristijan Timonije kazao je da se nada da će što se tiče poglavlja 23 i 24, doći do zadovoljenja nacionalnih interesa.

On je kazao da je policija dosta uradila na sprečavanju zloupotreba kao i da je OEBS dokazao svoju djelotvorneost na tom polju.

Timonije je poručio da su poglavlja 23 i 24 odraz stanja društva.