Sporan politički stav, ali ne koruptivnost?

Piše: Vladimir Jovanović

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović saopštio je juče na sjednici Vlade Crne Gore da u javnoj upravi i javnim preduzećima ne bi imenovao osobe koje ne dijele NATO vrijednosti.

Biti podoban za neku funkciju u državnom preduzeću tema je koja već nekoliko dana okupira crnogorsku političku scenu: od imenovanja za odbor direktora Monteputa do skorijeg imenovanja za odbora direktora EPCG.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore, tokom rasprave o kandidatima za rukovodeće pozicije u javnim preduzećima, moglo se čuti od više prisutnih da je političko opredjeljenje važnije od stručnosti. S druge strane, za one koji su politički podobni, kod pojedinih ministara u Vladi, konkretno Krivokapića, Ibrahimovića i Konjevića, ne predstavlja problem to što imaju koruptivnu istoriju.

Među kandidatima za rukovodeće pozicije, na sjednici Vlade su bili i Tahir Đonbaljaj, na prijedlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića te aktuelni predsjednik Odbora direktora državne energetske kompanije Milutin Đukanović (DF) kao prijedlog predsjednika Vlade; bivši direktor Uprave prihoda i carina i Agencije za nacionalnu bezbjednost Vladan Joković; potpredsjednik SDP-a Adis Balota, na prijedlog ministra Konjevića; predsjednik nikšićkog opštinskog obora SNP-a Nenad Marković; član Bošnjačke stranke, Emir Strujić i Martin Ćalasan koji je bio državni sekretar u Ministarstvu prosvjete u prethodnoj Vladi i koji je bio ranije i član SD-a.

U kontekstu poslednjih političkih dešavanja i odabira rukovodilaca po partijskom ključu, u nastavku je kratak opis ,,kurikuluma“ osoba koje su kandidati da predstavljaju i štite državu u javnim preduzećima.

Zloupotrebljavao službeni položaj i prekopao teren

Tahir Đonbaljaj, kandidat ministra Ervina Ibrahimovića, javnosti je poznat još od 2011. godine kada je Upravni odbor fondacije ,,Gusinje” iz Njujorka tražio od premijera Igora Lukšića da stane na put kriminalnim radnjama tadašnjeg čelnika za inspekcijske poslove Opštine Plav Tahira Đonbaljaja.

Viši sud u Podgorici je krajem 2018. presudio da je Đonbaljaj zloupotrijebio službeni položaj i pomogao bivšem gradonačelniku Plava Osmanu Šahmanoviću da na štetu opštine pribavi imovinsku korist dvojici investitora. Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg suda i Šahmanoviću umjesto šest mjeseci zatvora dao uslovnu kaznu, a Đonbaljaja je oslobodio optužbe.

Takođe, u Osnovnom sudu u Plavu po tužbi Fudbalskog kluba “Gusinje” protiv Tahira Đonbaljaja vođen je sudski postupak zbog ometanja posjeda. On se teretio da je u februaru 2011. godine prokopao kanalizacioni kanal u dužini od 81,7 metara preko terena tog kluba za potrebe svog stambenog objekta, koji se nalazi uz stadion.

Vladan Joković – ANB i afera Listing

Vladan Joković je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, vršeći tu funkciju od jula 2010. do kraja decembra 2011., kada je podnio ostavku zbog afere Listing.

Javnosti je takođe poznat po skorijem video zapisu sa privatnog slavlja objavljenog u pojedinim medijima kako sjedi za istim stolom sa pripadnicima organizovane kriminalne grupe iz Budve.

Na tom događaju, između ostalih, bio je i bivši predsjednik Opštine Budva, Lazar Rađenović, koji je osuđen zbog zloupotrebe službenog pložaja u predmetu ,,Košljun”, kao i Marko Kentera, sadašnji vlasnik budvanske kompanije ,,Copyright”, po kojoj je nazvan tužilački predmet.

Radovan Orlandić: od Barske plovidbe do Paradise papers

Da je izbor kandidata za odbore u državnim preduzećima problematičan, ne vidi se samo na primjeru EPCG već je to slučaj i sa drugim preduzećima. Jedan koji možemo izdvojiti jeste imenovanje Radovana Orlandića za člana odbora direktora Barske plovidbe AD.

Radovan Orlandić poznatiji je javnosti nakon što su mediji objavili da je u preduzeću AD Marina Bar imao platu u iznosu od 3100 evra koja nije umanjivana čak ni u kriznoj godini.

Nevjerovatan je podatak da je za godinu dana poslovanja “AD Marina” pod vođstvom Orlandiće potrošila cijelih 120.000 evra na ime reprezentacije i to u godini stravične planetarne pandemije koju je izazvao Koronavirus. Orlandić je u kompaniji AD Marina Bar zaposlio i suprugu Danijelu Mijović, sa platom od 1.800 evra na radnom mjestu direktora marketinga, iako u sektoru marketinga nema zaposlenih radnika niti je jasno koje je to marketinške poteze Marina sprovodila.

Nije manje značajna ni činjenica što se ime Radovan Orlandića pominje i u Paradise papers – Malta corporate registry, dokumentima koji sadrže informacije o šemi offshore kompanija. Kao vlasnik dva takva preduzeća, pitanje je da li je Orlandić izbjegavao oporezivanje u Crnoj Gori iznoseći novac trasama upitne legalnosti.

Đukanović nepodoban za NATOvce

Milutin Đukanović, kandidat predsjednika Vlade Crne Gore, aktuelni je član i predsjednik odbora direktora EPCG, kao kadar bivše vlade i član Demokratskog fronta tj. Nove srpske demokratije. Ova pozadina kandidata predsjednika Vlade se ukazala kao problematična za ministra Ibrahimovića i Konjevića više nego koruptivna istorija ostalih kandidata ili činjenica da je i sam Đukanović partijsko rješenje.

Ministri Krivokapić i Ibrahimović su jasno iznijeli stav da su ,,preporuke međunarodnih partnera“, glavno načelo djelanja.

,,Imamo preporuke od naših NATO partnera kada su u pitanju strateške vrijednosti države i to da vodimo računa ko će voditi ta mjesta, vjerujem da ćete imati to u vidu. Dati nekom takvo mjesto koji ne dijeli NATO vrijednosti i to od strane premijera, nekako se kosi sa mojim razmišljanjem i shvatanjima”, rekao je Ibrahimović na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Pitanje koje moramo postaviti, imajući u vidu da je Vlada većinski vlasnik EPCG (i drugih javnih preduzeća) što dalje znači da je svaki građanin Crne Gore vlasnik istih. Da li nam je legitimno da nas u tim kompanijama predstavljaju ljudi koruptivne prošlosti ili nam veći problem predstavlja nečiji politički stav, nečije mišljenje? Danas je dobrodošlo mišljenje servilnost NATO savezu, sjutra će tako biti nešto drugo, a korupcija će nam biti problem ko zna kad? Izostanak reakcije ministar na stvarno kršenje zakona uz prenaglašene reakcije na legitimno iskazano mišljenje može da porodi samo ozbiljan pesimizam u pogledu zaštite javnih preduzeća, kako danas, tako i u budućnosti.

Izvor: „Kombinat“