DW News: Crnogorski Obama želi da očisti svoju zemlju!

U Jugoistočnoj Evropi su proteklih decenija svako malo autsajderi i upadači sa strane više puta nalazili put do najviših političkih funkcija – kao u rijetko kom drugom regionu na kontinentu. Dovoljno često su i propadali – malo njih je uspjelo da se politički afirmiše na duži rok. Što pokazuje koliko su krhke demokratske prilike u zemljama regiona, koliko je velika želja za promjenama te koliko očekivanja i razočaranih nada ljudi tamo nose u sebi.

▪ I Crna Gora, sa nešto više od 600.000 stanovnika najmanja država u regionu Zapadnog Balkana, takođe već neko vrijeme doživljava uspon jednog autsajdera do centralne političke ličnosti.

Riječ je o Dritanu Abazoviću, donedavno malo poznatom mladom protest-političaru, koji je od kraja aprila premijer svoje zemlje. On obećava ništa manje nego da će očistiti Crnu Goru od korupcije, osloboditi ovu državu decenijama zarobljenu okovima organizovanog kriminala i brzo je uvesti u EU.

▪ Na prvi pogled, karijera Dritana Abazovića izgleda kao samo još jedan primjer opisanog meteorskog političkog uspona u Jugoistočnoj Evropi. Politikolog je dugo bio predsjednik jedne eko-liberalne strančice: Ujedinjene Reformske Akcije (URA).

▪ Prije skoro dvije godine, poslije istorijskih parlamentarnih izbora, on i njegova stranka imali su priliku da budu politički teg na vagi odlučivanja. Abazović je to iskoristio vješto i sa velikim taktičkim smislom za politički osjećaj. Što ga je katapultiralo na vrh njegove zemlje.

Građanski političar

Ipak, ovaj tek 36-godišnjak je izuzetak u Jugoistočnoj Evropi u jednom pogledu: pripada albanskoj manjini u Crnoj Gori. On je prvi političar na čelu jedne zemlje Zapadnog Balkana koja pripada etničkoj manjini – od raspada Jugoslavije. Crnogorski publicista i direktor lista Vijesti Željko Ivanović ga zato naziva „crnogorskim Obamom“.

▪ Abazović zastupa liberalne, zelene i proevropske pozicije. Iako ne poriče svoje etničko porijeklo, ističe da je „građanski političar“ – neko ko prevazilazi etničke i nacionalne tenzije stvarajući pravednost, socijalnu pravdu i bolje uslove života, kako naglašava u intervjuu za DW.

„Veoma je zdravo za Crnu Goru i za cio region da je Abazović, neko iz manjine, prvi premijer jedne balkanske zemlje“, kaže za DW publicista Željko Ivanović.

Garant za reforme

Abazoviću su važna manjinska prava svih vrsta, kaže Ivanović. Istovremeno, njegov građanski koncept mnogima je u Crnoj Gori trn u oku.

“Nijedan nacionalni i vjerski tabor u Crnoj Gori i regionu nije zadovoljan Abazovićem kao premijerom“, kaže Ivanović. „Pravoslavci zato što je Albanac, a Albanci zato što je napustio svoje „nacionalno gnijezdo“ i želi da bude građanski državni poglavar i vođa”.

▪ Nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, izborni savez Crno Na Bijelo na čelu sa Abazovićem uspio je da se afirmiše kao mala, ali odlučujuća politička snaga.

Ti izbori su bili istorijski – prvi put posle više od tri decenije, Demokratska Partija Socijalista (DPS) autokratskog dugovremenog vladara i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića morala je da se odrekne vlasti.

▪ Na vlast je došla veoma heterogena koalicija iz gotovo svih oblasti političkog spektra, u kojoj su Abazović i njegov izborni savez željeli da predstavljaju garante ustavnih reformi i proevropske spoljne politike.

Policajska zaštita 24h dnevno

Abazović je tada postao potpredsjednik Vlade i bio je odgovoran za borbu protiv korupcije. Kao takav, brzo je stekao reputaciju dosljednog borca protiv organizovanog kriminala, koji obilježava Crnu Goru decenijama. Od tada svako malo dobija ozbiljne prijetnje smrću od moćne narko-mafije u zemlji – i stoga je pod snažnom policijskom zaštitom danonoćno.

▪ Ali u šarolikoj antiđukanovićevskoj koaliciji – koja je na vlasti bila od kraja 2020. godine – Abazović je svojim projektima mogao da se afirmiše samo u vrlo ograničenoj mjeri.

Umjesto da sprovodi reformsku politiku, koalicija se uplela u teške sporove oko odnosa sa Srbijom i moćnom Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. Početkom 2022. godine, nezadovoljstvo nedostatkom volje za reformama, ali i strah od sopstvenog političkog iscrpljivanja, porodili su kod Abazovića glorioznu ideju da sruši sopstvenu vladu i da formira manjinski kabinet – sa sobom kao premijerom i uz podršku DPS-a Mila Đukanovića, upravo one duboko korumpirane stranke sa kojom je svojevremeno bio isključio bilo kakvu saradnju.

Marketing ili iskreni angažman?

Ovaj kabinet, koji je na funkciji od kraja aprila 2022. godine, zapravo bi trebalo da pripremi prijevremene parlamentarne izbore sljedećeg proljeća. Ipak, Abazović najavljuje drastične antikorupcijske mjere i reforme pravosuđa.

Mnogi posmatrači sumnjaju da li ovo može uspjeti.

„Mislim da Dritan Abazović neće imati veliku moć jer mu je stalno potrebna podrška DPS-a i drugih partija“, kaže za DW Vanja Ćalović-Marković, najpoznatiji crnogorski antikorupcijski aktivista i predsjednica organizacije za građanska prava MANS.

“Politički opstanak njegove vlade zavisi od struktura koje su duboko upletene u korupciju i organizovani kriminal“, kaže Ćalović-Marković.

„Abazović je napravio kompromis sa prethodnim režimom i vratio korumpirane strukture na vlast i to faktički bez parlamentarnih izbora. Stoga vjerujem da su njegove izjave o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala više politički marketing nego stvarna posvećenost uspostavljanju vladavine prava.“

Skepsu izražava i publicista Željko Ivanović.

„Abazović je veoma hrabar i odlučan u borbi protiv organizovanog kriminala“, kaže on. „Ali još uvijek nema tim za mnoge projekte nego djeluje kao One-Man-Show. Em je mlad – em i ponekad naivan. Stoga se postavlja pitanje kako će preživeti prljave političke igre Mila Đukanovića i starih partija.“

Prevod: Mirko Vuletić