Bilčik: Imamo poseban odbor u Evropskom parlamentu koji prati uticaj Crkve, Rusije i Kine na politiku

Neophodno je napraviti fundamentalne promjene koje će ubrzati proces pristupanja EU koji je nažalost zastao u posljednjih godinu i po dana, ocijenio je predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik gostujući u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV.

Evropska unija, prema njegovim riječima, smatra da manjinska Vlada može pogurati Crnu Goru ka članstvu u EU.

“Evropska komisija će u oktobru pripremiti novi izvještaj o napretku Crne Gore u sprovođenju reformi. Dakle, od sada do oktobra željeli bismo da vidimo neke krupne korake i veliki napredak. To se može postići. Čuli smo da postoji volja da se pokrenu stvari, a to je neophodno da bi se Crna Gora pokrenula u tom smjeru”, kazao je Bilčik.

Ističe kako se raduje saradnji sa novom predsjednicom Skupštine Crne Gore Danijelom Đurović i smatra da njom treba raditi jednako konstruktivno kao i sa prethodnim predsjednicima Skupštine u okviru Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

“Ona je zaista spremna da radi sa nama i ja to pozdravljam. Mislim da smo poslali poruku da se evropska politika promijenila nakon 24. februara. Napad Rusije na Ukrajinu je napad na evropske vrijednosti i Evropu generalno. Mislim da oni koji hoće da rade ka evropskoj budućnosti zapadnog Balkana uključujući u Crnu Goru shvataju da će ovo promijeniti stvari. Prošlost je prošlost, ostavimo istoričarima da neke stvari ocijene. Zadatak političara je da gleda unaprijed”, kazao je Bilčik.

Smatra da je jedina budućnost Crne Gore u EU. Ovo je, kako kaže, još jedna šansa za političare u Crnoj Gori da pokažu da razmišljaju dugoročno, a ne samo o lokalnim izborima koji predstoje.

Ističe da EU obazrivo posmatra sve aktere izvan političkih institucija koje pokušavaju da utiču na političke odluke.

“Građani svake zemlje imaju pravo da praktikuju svoju vjeru, ali vjerske institucije moraju ostati vjerske instiucije, a politika treba biti u rukama političara. Primijetili smo i u Moskvi da ruska pravoslavna crkva učestvuje u politici i podržava napad na Ukrajinu. To što crkva tamo radi totalno je suprotno je principu vjerskih uvjerenja”, dodaje Bličik.

Miješanje crkve u politiku primjetno je, kako kaže, na zapadnom Balkanu i konkretno u Crnoj Gori.

“EP to prati i otvoreno smo razgovarali o različitim načinima kako ti akteri spolja uključujući Rusiju, Kinu i pravoslavnu crkvu pokušavaju da utiču na politiku u ovom regionu i u Crnoj Gori. EP ima i poseban odbor koji se bavi ovim problemom stranog uticaja i dezinformacijama. Želimo da podržimo političare u Crnoj Gori da se bori protiv ovih uticaja. O politici se ne odlučuje u crkvi, već u insitucijama”, ističe Bilčik.