Mitropolit Joanikije: Mi smo hrišćanski narod, svjesni svoje vjere i tradicije, naši preci su za vjeru živjeli i glavu polagali

Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, služio je na Tominu nedelju 1. maja 2022. godine, Svetu liturgiju na ostacima drevne Duklje kod Podgorice. Sasluživali su mu protojerej-stavrofofor Gojko perović, protojereji Branko Vujačić i Nikola Pejović, jereji Blažo Božović, Bojan Radunović i Nikola Femić, kao i jerođakon Sionije (Zorić), dok je na liturgiji odgovarao Hor ”Prepodobna mati Angelina” iz Nikšića.

Po zaamvonoj molitvi, blagosiljani su kolač i žito, a po otpustu je Mitropolit blagoslovio sve prisutne, obrativši se arhipastirskom besjedom.

”Kao što je lijep ovaj dan i sunce nebesko, kao što nas obasjava i daje radost života i osvjetljava sve prostore da lijepo vidimo ovaj svijet, tako je i današnji praznik, Tomina nedjelja”, rekao je i dodao kako su se apostoli uvjerili u Hristovo vaskrsenje, dok je Toma, po promislu Božijem bio otsutan, te ispovijeda da neće vjerovati dok ne vidi.

”Ovo se naziva Tomino nevjerje, međutim pokazalo se da je Toma samo tražio da svojim očima vidi da bi dobio punoću vjere, on je tragao za punoćom doživljaja vjere i zato u Crkvi hvalimo nevjerje Tomino jer je ono izazvalo još veće snishođenje i još ubjedljivije javljanje Hristovo”, naglasio je Mitropolit i dodao da je Hristova ljudska priroda dobila sposobnosti kakve nema nijedna ljudska priroda u svijetu, javio se opet učenicima i pozvao Tomu da svojim prstima dodirne Raspetoga, ali Vaskrskoga, a kada je Toma dodirnuo rane, uzviknuo je čudesan uzvik i najkraće ispovijedanje vjere: ”Gospod moj i Bog moj!”

”Hristos je prešao iz smrti u život, ali i sve one koji u njega vjeruju, preveo iz smrti u život, a to najbolje vidimo po apostolu Tomi, jer je nevjerje Tomino ličilo na smrt, kad je čovjek u takvom potonuću, bviše liči na pogibiju, ali je Gospod Svetog Tomu preveo iz smrti u život, svaskrsao ga sa sobom”, rekao je i dodao da je ovo realnost koja je u svim vremenima i vijekovima. Takođe je naglasio da su apostoli bili ljudi kao i mi i prošli kroz oganj i vodu, dok nisu dobili pravu vjeru, iako su bili ljudi vjere i išli za Hristom, na Veliki petak su se po slabosti svojoj razbježali, a Petar ga se čak i odrekao, ali ih je Gospod posle svoga vaskrsenja, bez obzira na sve, sabrao i obdario ih novim životom. ”Vaskrsenje Hristovo je ključno žarište svete vjere pravoslavne i Jevanđelja, sve se sabira u tom događaju”, rekao je i dodao da je Gospod ipak rekao apostolima da se okupe i da se ne razilaze dok ih ne obuče silom sa visine, darovima Duha Svetoga koje su dobili na dan Pedesetnice.

Vladika je se još jednom osvrnuo na Tomino nevjerje, na koje je Gospod odgovorio milošću: ”Ovdje vidimo da ne treba nikada posustati, nego treba samo tražiti i biti istrajan u vjeri, pa ćemo dobiti punoću vjere. Ako vidimo da imamo nedostatke kao ljudi, ne treba to da nas sablazni i da nas pokoleba jer je Gospod onaj koji je uvijek sa nama kao glava Crkve”, rekao je i naglasio da će Gospod uvijek naći načina da nas ukrijepi i osnaži.

”Ovdje smo danas na dubokom korijenu, na staroj i drevnoj Duklji, gdje su razrušene svetinje, i ko zna da li su i naši preci, dok su bili neznabošci, učestvovali u njihovom rušenju”, rekao je i naglasio da smo mi hrišćanski narod koji je duboko svjestan svoje vjere i tradicije, jer su naši preci za vjeru živjeli i glavu polagali.

Takođe je naglasio da je svetopočivši Gavrilo Dožić ustanovio, a Mitropolit Amfilohije nastavio tradiciju da se sabiramo na Tominu nedelju ovdje i proslavljamo Vaskrsenje Hristovo, jer ovi sveti temelji imaju blagodat da nas sve sabiraju. ”Dotičući se ovih zidina, dotičemo se Krsta, raspeća, rana Hristovijeh kao i Sveti apostol Toma”, zaključio je Mitropolit Joanikije uz poruku da je najvažnije da se Crkva obnavlja, živa Crkva, odnosno narod Božiji.

Uslijedio je bogat kulturno-umjetnički program i slavska trpeza hrišćanske ljubavi.