Rodić: U Kaluđerskom Lazu je Tužilaštvo na čelu sa Vesnom Medenicom podmetalo mrtve koji su stradali ’98-me, a ne ’99-te!

Advokat Zoran Rodić gostujući u emisiji „Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem kazao je da je zbog kompleksnosti teško komentarisati situaciju u pravosuđu.

„U Tužilaštvu Crne Gore ima negdje 110-120 tužilaca. U sudstvu, 250 sudija, plus minus. Cjelokupna javnost je upoznata sa nezakonitom dodjelom stanova ili u slučaju predsjednice Vrhovnog suda, trostrukom dodjelom nekog vida takve pomoći. Interesantno je da od tolikog broja sudija i tužilaca niko nije progovorio. U tim slučajevima je ćutanje u pitanju. Niko se ne buni. Po Zakonu i Ustavu svi su oni jednaki. Vrhovni državni tužilac je prvi među jednakima. Isti je slučaj i sa predsjednikom Vrhovnog suda. On bi prvi trebao svojim ponašanjem da daje primjer. Sa te lične strane smo ipak imali neprimjereno ponašanje. Interesantno je da 250 ljudi u sudu npr. na tu temu ćuti.“, kazao je on.

Rodić naglašava da je svima jasno ali da ćute i da oni ipak najbolje znaju kakvo je stanje u njihovoj kući.

Na pitanje voditelja kako komentariše slučaj privođenja Vesne Medenice, Rodić kaže da je pozitivno iznanđen.

„To je žena koja je imala moć. Ta reakcija novog Specijalnog državnog tužioca je nešto novo u crnogorskom društvu. To šalje poruku da je Zakon isti za sve. Građane je do sad boljela selektivna pravda. Kroz određena ponašanja to je postalo toliko vidljivo da je za prijatelje moglo sve a za neprijatelje je sve bilo primjenljivo. U ovom slučaju, kad pominjete bivšu predsjednicu promiče i činjenica da je prvi takav slučaj u svojoj kući SDT isto otvorio protiv svog kolege zbog nekog uklanjanja zapisnika iz spisa predmeta. To je tužioc iz Kotora. Time Glavni specijalni tužilac principijelno radi i ide „ni po babu ni po stričevima“. On šalje poruku građanima da nema razlike.“, kazao je Rodić.

On je kazao da svakako treba poštovati prezumpciju nevinosti u slučaju Vesne Medenice, ali i da postoji osnovana sumnja za krivična djela za koja se tereti.

„To prati i lišavanje slobode od strane suda. To ukazuje na težinu slučaja.“, kaže Rodić.

Evidentno je, kaže Rodić, da nisu napredovali oni koji su oni koji su to i zaslužili, već da se kadriralo na drugi način.

„Ne možemo svakako generalizovati. Ipak, oni koji su bili na tim pozicijama, kao npr. Vesna Medenica, stvorili su mehanizam da može da završi. Od 250 sudija ima načina i mehanizma da određenu stvar, ako je to za neke potrebe koje su npr. za „nacionalne interese“ ili u korist nekog pojedinca, da to mogu uraditi „po dubini“. Imali su, čim je to tako moglo da prolazi. Ta pozicija Predsjednika Višeg suda i Vrhovnog državnog tužioca je određena političkom voljom. Politika vas na te pozicije i bira, tako da je tu uticaj nesporan, makar za pokrivanje tih važnih funkcija. Ja sam to i lično doživio 2013. kad sam se prijavio za VDT-a. Tada su bila predviđena tri kandidata. Imao sam prilike da vidim da je to izazvalo potpuni šok – šta tražim tu kad je to predviđeno za te organizacije?“, kazao je Rodić.

Isto tako, kazao je advokat Rodić, su se raspisivala mjesta i za predsjednika Vrhovnog suda i da se u određenim momentima nije niko javljao što je zastrašujuće.

„30. avgusta 2020. godine, nakon što je došlo do promjene vlasti na izborima. Nova većina političara mislim da nije prepoznala važnost promjena u društvu i prioritete i da je to prvenstveno pravosuđe kao temelj pravne države iz kog se izvode sve ostale oblasti da bi ovo društvo sa jednog naopakog sistema vrijednosti počelo da gradi novi sistem vrijednosti gdje će se zakon i pojedinac poštovati.“, kazao je Rodić.

Rodić kaže da je kod političara potrebna svijest o opštem interesu, što je postalo izbrisana kategorija od 90ih godina, već da se o tome samo propagandno priča.

„Ne treba zaboraviti da su mlađe sudije i tužioci živjeli i radili u toj kući upravo u svom ovom vremenu. Sigurno je svima bio poznat način unutrašnjeg funkcionisanja, mehanizmima upravljanja, i bilo bi pogrešno da kad im se otvorio prostor za napredovanje da nastave istim putem. Otvara im se prostor da svoju funkciju obavljaju na častan stručan i profesionalan način unapređujući i sebe, time dajući korist cijelom društvu“, kaže Rodić.

„U kaluđerskom lazu je Tužilaštvo podmetalo one umrle 98-me a ne 99-te!“

 

Komentarišući predmete o ratnim zločinima koje je kao tužilac vodila Vesna Medenica, ponovio je da se mora poštovati prezumpcija nevinosti.

„Mnogi ljudi su bili unaprijed osuđivani u javnosti i takva se slika stvarala što je otežavalo poziciju i ljudima kojima se sudilo što je otežavalo odbrani da u tom procesu uspiju da se izbore sa takvim pritiskom. Na faktima i činjenicama možemo pričati o mehanizmima kako je sve to djelovalo. Medenica je nakon Boba Vukčevića došla na funkciju Vrhovnog državnog tužioca i bila je na toj poziciji do 2007., kad je postala predsjednica Vrhovnog suda. Taj period karakteriše i Zakon o državnom tužilaštvu gdje se uvodi odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala. To mjesto je, gle slučaja, pokrivala kuma Vesne Medenice Stojanka Radović.“, kazao je Rodić.

Interesantno je, kako navodi, da je u oktobru 2007. pokrenuta istraga protiv ljudi optuženih za ratni zločin a koja je proizašla iz parničnog postupka Osnovnog suda u Podgorici.

„U pitanju je bila naknada ratne štete u slučaju deportacije izbjeglica iz Bosne nazad u Bosnu. Tužilac je u parničnom suđenju tražio da se to prekine, o čemu javnost nije imala pojma. Vi u postupku rješavanja predmeta za ratne zločine, vi to krijete. To je apsurd. Ali kad povežete šta se dešavalo 2007. taj je Crna Gora potpisala sporazum o pristupanju EU. Tu se traži pitanje rješavanja ratnih zločina. To je bila tema broj 1.Iste te godine održana je regionalna konferencija u Hrvatskoj po istoj temi, i tako smo saznali za ovu situaciju. Sam protok vremena otežava rad na tim predmetima, što zbog bioloških, skrivanja i uništavanja dokumentacije…“, kazao je on.

Rodić kaže da je značajno da je u to vrijeme važio zakon o tužilaštvu gdje je VDT komandant koji ima svoje zamjenike jer fizički ne može sve da postigne, i da iza svakog zahtjeva za istragu stoji vrhovni državni tužilac.

„Ono što meni nije poznato je da sa takve pozicije, preko noći, u decembru 2007. Vesna Medenica bude izabrana za predsjednika Vrhovnog suda. To je princip kadija te tuži kadija ti sudi. Da ne bilo da se pazilo na tu temu, bilo je situacija gdje su određene odluke poništavane od strane Vrhovnog suda, gdje je ona učestvovala u predmetu Morinj. Ono što iskazuje ovu činjenicu je da je ona već u januaru 2008. izdala naredbu da se istrage ratnih zločina moraju okončati do kraja maja 2008.“, kazao je on.

U predmetu Kaluđerski laz je optuženo 8 lica, a dešavanja na Kosovu određene borbe i ta dešavanja, su bila i 98 godine.

„I tad je bilo fluktuacije stanovništva, preko planine Hajla. 24. marta 1999. počinje bombardovanje i tad je proglašeno ratno stanje. Optužnicom za Kaluđerski laz je da su 22 lica stradala albanske nacionalnosti, međutim ono što je bilo vidljivo već u momentu podizanja optužnice je da se razdvajaju oni ranjeni, a ostatak smrtno stradalih lica se vode kao lica koja su pronalažena na različitim lokacijama. To su veliki rasponi, u kilometrima.“, kazao je on.

Nažalost, kaže Rodić, Tužilatšvo je podmetalo mrtva tijela, odnosno ljude optuživalo da su lišili života lica koja uopšte tu nisu nastradala već da su oni stradali na nekom drugom mjestu, ali da su ih vodili pod istim.

„Lica koja su stradala 98-me, pripisuje im se da su stradali 99-te. To sam javno pisao i govorio na sudu. Nikakve reakcije na to nije bilo. Protek godina koji je prošao – nikakve reakcije nema. U tom predmetu je 8 lica bilo u pritvoru. Proveli su pune 3 godine u zatvoru. Pošto je po Zakonu ako se prvostepena presuda ne donese u roku od 3 godine, moraju se pustiti na slobodu. Ta lica su puštena. Naredne dvije godine su redovno dolazili na glavni pretres i suđenje. Suđenje je trajalo 5 godina i dobili smo oslobađajuću presudu.“, kazao je on.

Državni udar

 

„Ja sam započeo rad i odbranu u tom predmetu zasupajući tada optuženog Milana Kneževića. Učestvovao sam i u ročištu odbrane optužnice. Tad smo mogli iznositi našu argumentaciju vezanu za postupak optužnice. Ja sam u tom izlaganju koje je bilo ne manje od sat vremena ukazao na, po meni, sve manjkavosti tog postupka optužbe za Milana Kneževića koji su ukazivali da je to jedna vrsta montiranog postupka.“, kazao je Rodić.

Rodić je kazao da je onemogućen da nastavi postupak jer mu je stigla krivična prijava.

Na pitanje voditelja ima li ambicija da se kandiduje za Vrhovnog državnog tužioca kaže da ne bi jer bi za godinu dvije ispunio uslove za prestanak te funkcije.

„Nema tu ni svrhe. Ima mlađih kadrova koji uz iskusne kolege mogu da nose i reforme pravosuđa i da uspješno obavljaju taj posao. Samo treba da se stručno razvijaju i da se drže prava i zakona. Pravosuđe treba da se vrati na poziciju koja joj pripada. Zakonitim radom, jednakom primjenom zakona, profesionalnošću i stručnošću možete zadobiti povjerenje naroda.“, zaključio je on.

Rodić se 5 godina nije pojavljivao u medijima zbog tadašnjeg postupka koje je SDT protiv njega vodio, a koji je rezultirao pravosnažnom oslobađajućom presudom.