Pritisak “međunarodnih partnera“ na Crnu Goru: Abazović za sada odolijeva DPS-u dok se SNP drži po strani

U poslednjih nekoliko dana svjedoci smo da se zakomplikovao proces formiranja tzv. manjinske vlade i realizacija novog političkog eksperimenta, koji je (opet) iniciran od strane lidera koalicije “Crno na bijelo“. Nakon zajedničkog glasanja te koalicije i DPS-a povodom smjene Krivokapićeve vlade, te prethodnog bježanja poslanika DPS-a sa sjednica na kojima je trebalo da se glasa o povjerenju Abazoviću i skraćenju mandata Skupštini, očekivalo se da će se do realizacije plana doći brzo i glatko.

U više navrata je DPS javno izrekao stav da “bezuslovno“ podržava tzv. manjinsku vladu, isto je ponavljao i potpredsjednik URE Adžić, dok su njegove stranačke kolege danima ponižavale stranku Mila Đukanovića i njega lično da za “ovakav“ DPS nema mjesta u izvršnoj vlasti, te da se na vlast neće vratiti. Abazović je pri tom u više javnih nastupa uvjeravao javnost da će se Đukanović brzo “penzionisati“, povući sa javne scene i političkog života.

Signal da stvari ne idu željenim tokom stigao je od “mladih snaga“ DPS-a, prvo od portparola Nikolića a zatim i od poslanice Vuković, koji su kazali da DPS neće bezuslovno podržati manjinsku vladu Dritana Abazovića, te da će imati određene zahtjeve koje će URA morati prethodno da ispuni da bi mogla očekivati podršku u Skupštini. Svi koji imaju elementarno znanje iz političke teorije i prakse znaju da svaka “spoljna“ podrška manjinskoj vladi za sobom nosi i zadovoljavanje određenih, prethodnih uslova koje onaj koji tu podršku traži mora i ispuniti.

Đukanović je ranije u intervjuu za Deutsche Welle kazao da će DPS podržati manjinsku vladu i da u njoj neće učestvovati, podsjetivši tom prilikom da je odmah poslije izbora nudio manjinsku vladu koaliciji “Crno na bijelo“ i konstatujući da se sada nakon 14 mjeseci “vraćamo tom predlogu“. Na taj način je aktuelni model URE tretirao kao povratak na svoj “izvorni“ predlog. Pokušaj funkcionera i lidera URE da ubijede demokratsku javnost kako je manjinska vlada koncept koji se nudi 81 poslaniku, te da su svi “dobrodošli“ da ga prihvate ne pije vodu.

Kako naš portal saznaje, danima se vodi prava rovovska borba između DPS-a i URE oko pojedinih kadrovskih rješenja, posebno vezanih za pozicije ministra unutrašnjih poslova i pravde, kao i za važna mjesta direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kada se tome doda činjenica da poslanici i funkcioneri DPS-a otvoreno najavljuju da će svi podržati i glasati za predlog Zakona o porijeklu imovine, koji je URA predstavila kao svoj uspjeh i početak borbe protiv korupcije, te opstrukcije koje isluženi partijski vojnici DPS-a u zarobljenom tužilaštvu danima sprovode ne bi li spriječili neophodne promjene, onda postaje očigledno da “ovakav DPS“ nema namjera da podrži sopstveno uništenje, a svoje višedecenijske funkcionere privede oslobođenim pravosudnim institucijama.

Uostalom, ogromna većina građana i javnosti je na samom početku ove operacije glede formiranja manjinske vlade uz podršku DPS-a postavila ljudsko i logično pitanje: kako će DPS glasati za vladu koja bi trebala da sprovede proces lustracije, predloži set zakona u oblasti borbe protiv korupcije koje će onda poslanici DPS-a, stranke koja je uništavalu državu preko tri decenije, izglasati u Skupštini?