Profesor međunarodnog privatnog prava Blagota Mitrić za BORBU: Manjinska Vlada je neustavna kategorija, unutrašnja i međunarodna politika su pobijedile pravo u Crnoj Gori!

Ustav Crne Gore ne poznaje institut manjinske Vlade, niti priznaje bilo koju drugu izvršnu vlast osim one koja je rezultat parlamentarnih izbora, ocijenio je profesor međunarodnog privatnog i nekadašnji predsjednik i sudija Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić.

Crna Gora je, prema njegovom mišljenju,  još uvijek država nerazvijene parlamentarne demokratije zato što njeni najviši organi grubo krše Ustav birajući Vlade u raznim formama koje nisu u skladu sa najvišim pravnim aktom.

-Poseban je problem što u formiranju takvih neustavnih Vlada, naročito manjinske, postoji notorna činjenica da one nisu „proizvod“ parlamentarnih izbora odnosno većinske volje građana nego je rezultat uglavnom političke i druge korupcije. Isto tako, nije ni prirodno, ni normalno da premijera daje politička stranka koja broji tri do četiri poslanika u Skupštini, tako da one partije koje predstavljaju ogromnu većinu u Parlamentu, mogu s njima da se „igraju kao sa malom djecom“, jer je u njihovim rukama politička moć, od koje zavisi donošenje zakona, koje predloži Vlada, a treba da ga usvoji Skupštima- naglasio je profesor Mitrić na svom Facebook profilu.

Profesor Mitrić konstatuje da su unutrašnja i međunarodna politika prethodnih dana pobijedile pravo u Crnoj Gori i da to ni za jednu državu nije dobro, a ponajmanje za njene građane.

Komentarišući teze političara da je institut manjinske vlade i ranije bio upotrebljivan u Crnoj Gori i da je isti model primjenjivan i u drugim demokratskim država, Mitrić izjavljuje da su one irelevantne.

-Tvrdnje političara da je to bila praksa u Crna Gore i ranije, ništa ne znače, zato što se „iz ranijeg neprava ne može izvoditi isto pravo“ (latinska sentenca, Bogišić, opšteprihvaćeno pravilo međunarodnog prava…). Tačno je da manjinske Vlade postoje u drugim demokratskim državama, ali baš zato što su demokratske i što je to tako po njihovim ustavima- napomenuo je profesor Mitrić i dodao:

– Naš Ustav ne poznaje nijednu formu Vlade, osim one koja je rezultat vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora, koji su decidno propisani Ustavom Crne Gore članovima od 83 do 94. Po logici stvari ako bi u kriznim periodima manjinska Vlada uvijek bila rešenje onda bi se time za sva vremena izbacio institut vanrednih parlamentarnih izbora Ustavom propisan- kazao je Mitrić.

Krivokapićeva Vlada je postala manjinska nakon što joj je DF uskratio podršku

On je ocijenio da je Vlada Zdravka Krivokapića postala manjinska onog trenutka kada joj je Demokratski front, kao najjači konstituent u parlamentarnoj većini otkazao podršku.

-Tada je trebalo ići na vanredne parlamentarne izbore o čemu sam u to vrijeme javno govorio- naveo je Mitrić za BORBU.

U Crnoj Gori se sistematski sprovodi političko nasilje nad Ustavom

Kao dokaz političkog naslija nad Ustavom Crne Gore, Mitrić izdvaja dvije ustavne odredbe- „Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodne izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom“ i „nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo“ član 2 Ustava Crne Gore.

„Formiranjem manjinske Vlade se bjelodano očituje političko nasilje nad Ustavom Crne Gore“, kazao je Mitrić.

-Je li se formira nova vlast? Jeste… Je li bilo demokratskih izbora, u skladu sa Ustavom? Nije…Je li nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljanstvo? Jeste…Sve troje je pogaženo i pokazano da je politika jača od Ustava- istakao je u jednoj od svojih brojnih opservacija koje tiču manjinske Vlade Mitrić.

Đukanović prije godinu i po dana „potrošio pravo“ da predlaže mandatara

Mitrić je stava da predsjednik Republike Crne Gore Milo Đukanović po Ustavu ne može opet da predlaže mandatara koji će sastavljati neku buduću Vladu, jer je isto pravo iskoristio prije godinu i po dana kada je za mandatara 42. Vlade Crne Gore predložio donedavnog premijera Zdravka Krivokapić.

– Ustav je jasan- Predsjednik Crne Gore predlaže mandatara o roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine. Je li Predsjednik raspisao izbore, nakon kojih se određuje mandatar? Nije… Je li konstituisana Skupština nakon izbora? Nije…Ustvari, jeste, ali prije godinu i po dana, pa je odavno prošao rok od 30 dana…

Radi se u dobro poznatom pravnom institutu o „potrošenom pravu“, jer je predsjednik iskoristio to pravo još 2020. godine, a prema Ustavu važi pravilo „Ne bis in idem“ („Ne može dva puta o istom“)- ukazao je profesor Mitrić.

Neophodni zakoni o Skupštini i Vladi

Sa sistematskim kršenjem Ustava nastaviće se, saglasan je Mitrić, sve dok se u Parlamentu ne  usvoje zakoni o Skupštini i Vladi.

-Nažalost, nikad nije donešen Zakon o Skupštini. S druge strane, status Vlade takođe je regulisan Ustavom Crne Gore članovima od 101 do 110, koji potkrepljuju već pomenutu tvrdnju o izboru Vlade. Nažalost, ni Zakon o Vladi nikada nije donešen- kazao je Mitrić.

„Sve u svemu još je veća pravna žalost da i međunarodna politika što se tiče teme manjinske vlade u Crnoj Gori je pobijedila pravo, tako što na primjer jedan strani ambasador kaže da je formiranje manjinske Vlade unutrašnja stvar Crne Gore, a predstavnica Evropske unije kaže da manjinsku Vladu treba formirati bez odlaganja, na što oni imaju pravo, ali nemaju pravo ni oni ni naši političari da dezavujišu Ustav Crne Gore kao da ne postoji.I međunarodna politika je uništila pravo na taj način. A ni jedna ni druga strana ne pominje pravo kao da ga nema.A trebalo bi da je tu početak diskusije o manjinskim vladama.Dakle oni se ni ne osvrću na Ustav“, zaključio je profesor Mitrić za naš portal.