Blinken: NATO je spreman da odgovori na rusku agresiju

Američki državni sekretar Entoni Blinken nakon sastanka NATO-a u petak rekao je da je diplomatsko rješenje za nagomilavanje ruske vojske na ukrajinskoj granici i dalje moguće i poželjno “ako ga Rusija izabere”, ali da je Alijansa spremna da snažno odgovori na rusku agresiju.

Blinken je, obraćajući se novinarima, optužio Moskvu da “poliva benzinom” dezinformacije o Ukrajini kroz svoje tvrdnje da bivša sovjetska republika prijeti Rusiji i da nastoji da izazove sukob.

Stoltenberg: Pregovori u ‘dobroj vjeri’

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obećao je u petak da će se angažovati s Moskvom “suštinski i u dobroj vjeri” u predstojećim pregovorima koji imaju za cilj smirivanje tenzija oko Ukrajine, ali izgleda da je odbacio ključne ruske sigurnosne zahtjeve.

“Takođe moramo biti spremni na mogućnost da diplomatija neće uspjeti”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu nakon videokonferencije ministara vanjskih poslova NATO-a.

Šef Alijanse je rekao da su ministri naglasili “da bi svaka dalja agresija na Ukrajinu imala značajne posljedice i nosila veliku cijenu za Rusiju”, nagovještavajući nove ekonomske sankcije.

Predstavnici NATO-a i Rusije trebali bi se sastati sljedeće srijede u Briselu, sa 30 saveznika, nadaju se da će uvući Moskvu u kontinuirani dijalog – i spriječiti vojnu eskalaciju u istočnoj Ukrajini.

NATO i Ukrajina, bliski saveznik Alijanse, takođe treba da održe razgovore u ponedjeljak. Strahovi na Zapadu rastu da bi Moskva mogla pokrenuti napad na ukrajinsku teritoriju slično kao 2014., kada je Rusija aneksirala poluostrvo Krim i počela svoju stalnu podršku separatistima u istočnoj Ukrajini.

Rusija odbacuje optužbe da se priprema za invaziju na Ukrajinu, a zauzvrat optužuje Ukrajinu da je pomjerila trupe prema regionu Donbasa, koji je pod kontrolom proruskih separatista.

Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je zahtijevao da NATO prestane dalje širenje na istok, uključujući obećanje da neće primiti Ukrajinu u alijansu.

Rusija kaže da osjeća da je njena sigurnost ugrožena napredovanjem NATO-a.

Mnoge bivše komunističke države koje su bile dio ili blisko povezane sa Sovjetskim Savezom pridružile su se NATO-u od kraja Hladnog rata.

Zapadna vojna alijansa je odbacila ideju da to predstavlja prijetnju Moskvi, ocijenivši tu tvrdnju apsurdnom.

Upitan može li NATO prihvatiti poziv Rusije da isključi članstvo Ukrajine, Stoltenberg je rekao da su saveznici jasni da “nema šanse da NATO napravi kompromis po principu prava svake nacije da izabere svoj put.”

Ruske i američke diplomate takođe bi trebalo da se sastanu u Ženevi u ponedjeljak i utorak. Stoltenberg je rekao da je to “prilika za Rusiju da pokaže da je ozbiljna po pitanju dijaloga i diplomatije”.

Govoreći u Parizu, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na direktan angažman s Putinom: “Dijalog ne znači pravljenje ustupaka. Dijalog znači da možemo sagledati naše nesuglasice, ali i pokušati izgraditi budućnost.”