U Rumuniji zdravstvena katastrofa, za dan umrle 574 osobe sa koronavirusom
Rumunija se suočava sa jednim od najgorih talasa korone u Evropi. Za to su krivi široko rasprostranjeni skepticizam prema vakcinama, ali i nesposobnost predsjednika i vlade da uvjere narod u potrebu vakcinisanja.
Video-snimak sa Univerzitetske klinike u glavnom gradu Rumunije Bukureštu teško je podnijeti. Na Odeljenju za intenzivnu njegu nema nijednog slobodnog kreveta, hodnici su pretrpani pacijentima koji čekaju, medicinsko osoblje vozi mrtve ljude u crnim plastičnim kesama. Kola Hitne pomoći stalno dovoze nove pacijente.
Gotovo svi su stari ljudi, uglavnom oni koji nisu vakcinisani protiv korone. Mnogi jedva dišu, a neki kažu da se uprkos svemu ne bi vakcinisali. Jedan ljekar komentariše:
“Ova navala pacijenata ima veze s nemarom ljudi i nedostatkom informacija. Političari moraju da budu mnogo uporniji. Ako su zabrinuti za dobrobit birača, trebalo bi stalno da im govore da odu i vakcinišu se. Video snimci sa Univerzitetske klinike u Bukureštu su bez komentara i traju 16 minuta. Nose naslov: „Ovako izgleda zdravstvena katastrofa”.
Rumunski internet-portal “Recorder” objavio ga je prošle sedmice. Ono što je prikazano na videu na jednoj klinici, trenutno se događa u bolnicima u čitavoj Rumuniji. Ta zemlja suočena je s jednim od najgorih talasa korone u Evropi.
Gotovo svakoga dana bilježe se novi rekordi. U utorak (19.10.) je objavljeno da je u prethodna 24 sata zabilježeno gotovo 19.000 novih slučajeva zaraze i da je 574 ljudi umrlo od posljedica korone.
“Nismo samo u pandemiji, mi smo u katastrofi”, rekao je u utorak predsjednik Kolegijuma rumunskih ljekara (CMR) Danijel Koriu. Prošle sedmice oni su napisali otvoreno pismo pod naslovom “Vrisak iz očaja” u kojem su opisali katastrofu zdravstvenog sistema.
Niska stopa vakcinacije, uticajni protivnici cijepljenja
To je ujedno i katastrofa koja se događa u pozadini ozbiljne političke krize: nakon višemjesečnih sporova, socijalno-liberalna vlada premijera Florina Čitua srušena je početkom oktobra i to tako što joj je izglasano nepovjerenje. Mogle bi da prođu nedjelje i nedjelje do formiranja nove koalicione vlade.
“Naše iskreno saučešće Rumunijo!” – tako je glasio naslov teksta koji je objavljen na portalu „Hotnews“ u kojem se piše o katastrofalnoj zdravstvenoj kao i političkoj krizi u zemlji. Rumunija nije u potpunosti jedinstven slučaj u Evropi. Letonija, Litvanija i Bugarska trenutno takođe bilježe visoku incidenciju i broj smrtnih slučajeva po danu. Ono što Rumuniju razlikuje od ostalih zemalja EU, jeste to što je njen zdravstveni sistem preopterećen kao nijedan drugi i što se, prema mišljenju mnogih direktora bolnica i ljekara, nalazi pred kolapsom.
Istovremeno, Rumunija, zajedno sa Bugarskom, ima najnižu stopu vakcinacije protiv korone u EU. Samo je oko 30 odsto stanovništva potpuno vakcinisano – znatno manje od polovine prosječnog broja vakcinisanih u EU. Skepsa prema vakcinama veoma je raširena pojava koju inače podržavaju i nacionalistički orijentisani političari, kao i uticajna Rumunska pravoslavna crkva.
Umanjuje se rizik od korone
Rumunski predsjednik Klaus Johanis izazvao je u utorak katastrofu kada je, obraćajući se stanovništvu ozbiljnim riječima, situaciju nazvao „nacionalnom dramom strašnih razmjera“ i najavio hitan sastanak svih koji odlučuju za srijedu 20. oktobra. Šef države je za situaciju okrivio raširenu skepsu po pitanju vakcinisanja, ali i „nedostatak konkretnih poteza vlasti“. On je ujedno apelovao na stanovništvo da se vakciniše.
Neki komentatori ocijenili su da je taj njegov govor ciničan – jer su Johanis i vlada pod vođstvom sada privremenog premijera Florina Čitua, a koju predsjednik podržava, mjesecima djelovali haotično kada je u pitanju upravljanje pandemijom, zanemarujući pa čak i umanjujući opasnost od korone. U junu je Johanis ocijenio da je kampanja vakcinacije „uspješna“ i rekao da je pandemiji došao kraj. Florin Čitu je takođe u junu izjavio da je pandemija „eliminisana“ – iako su stručnjaci u to vrijeme već upozoravali da bi se trebalo pripremiti za četvrti talas korone.
Vakcinisanje protiv “zombija”
Međutim, vlada je ostala uglavnom neaktivna, a mjere su čak ublažavane. Zahtjev za nošenjem maski u javnim ustanovama i prodavnicama teško se sprovodio, a ograničenja prisustvovanju velikim manifestacijama – uz potvrde o vakcinaciji ili testiranje – često se nisu poštovala. Ni vlada nije snažno pozivala na vakcinisanje. Tek početkom oktobra, kada se već pojavio razorni četvrti talas, vlada je uvela nova ograničenja – stalno nošenje maski, policijski čas, ograničenja odlaska na masovne događaje. Predsjednik i premijer Rumunije su prije svega ti koji do sada nisu uradili gotovo ništa da se suprotstave raširenoj skepsi u pogledu vakcinisanja. Protivnici vakcina mogli su neometano da demonstriraju u zemlji, stotine hiljada lažnih vijesti o vakcinama kruže rumunskim društvenim mrežama. Zvučni zapis sa školskog časa u gradu Botosani na sjeveru zemlje nedavno je dospio na naslovne strane. Đaci su tajno napravili snimak na kojem se čuje učitelj koji im poručuje da će ih vakcine pretvoriti u „zombije“ i optužio bolnice za organizovano masovno istrebljenje „kao u Aušvicu“.
Crkva protiv vakcinisanja
Sveštenici i vladike Rumunske pravoslavne crkve takođe su na čelu protivnika vakcinisanja i skeptika. Prošle sedmice je, recimo, vladika Teodosije sa jugoistoka Rumunije govorio protiv vakcina – da oni nisu sigurni treba li primiti vakcine, ali i da se, eto, i u EU sada prestaje sa vakcinacijom. Istrage protiv protivnika vakcinisanja i lažnih izjava, poput ove koju je dao Teodosije, do sada su sprovedene samo u nekoliko slučajeva. Rumunski političari naročito su oprezni prema Pravoslavnoj crkvi, jer je ona jedna od najprestižnijih institucija među stanovništvom. Riječ sveštenika, naročito u ruralnim područjima, često ima najveću težinu.
Solidarnost iz susednih zemalja
Zbog razornog četvrtog talasa, rumunska vlada morala je prošle sedmice po prvi put da zatraži pomoć iz inostranstva. Aparati za kiseonik i kreveti za intenzivnu njegu sada će joj biti isporučivani iz drugih zemalja EU. Susjedna Moldavija, mnogo siromašnija od Rumunije, poslala je ljekare i medicinsko osoblje kako bi oboljelim Rumunima pružili pomoć. Vlada u Budimpešti pristala je da prihvati rumunske pacijente i prvi bolesnici već su prevezeni na jug i jugoistok Mađarske. Taj gest solidarnosti veoma je važan, jer su rumunsko-mađarski odnosi u posljednje vreme prilično napeti.
U međuvremenu, rumunski ministar zdravlja Atila Čeke upozorio je da se ne očekuje brzo poboljšanje situacije. On je u utorak na javnom servisu TVR rekao da je do vrhunca četvrtog talasa korone još daleko i da se ne nazire čak ni to kada će broj novozaraženih početi da pada.