Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović za BORBU: Nema indicija da će doći do zaključavanja Crne Gore, apelujem na mlade da se vakcinišu!

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović u intervjuu za portal BORBU istakla je da dolaskom na mjesto ministarke zdravlja zatekla veliki jaz koji je ostavila prethodna vlast, kako u borbi sa koronavirusom, od nezainteresovanosti za nabavku vakcina, do nula doza koje su ih zatekle 4. decembra prošle godine, tako i u ostalim aktivnostima samog Ministarstva, gdje nije zatekla nijednu izrađenu nacionalnu strategiju, ali nijedan plan aktivnosti koje bi činilo jedno ministarstvo pozitivnim.

Ona je uputila saučešće porodicama preminulih i apelovala na sve punoljetne građane Crne Gore da se vode relevatnim činjenicama i odluče se na vakcinaciju kako bi zaštitili sebe i svoje najbliže, a poseban apel uputila je mladima, koji sve češće obolijevaju sa veoma teškim kliničkim slikama, koje nažalost dovode do smrti.

Prema njenim riječima, za sada nema indicija da bi Crna Gora mogla da se potpuno zaključa, kao što je to bio slučaj u proljeće prošle godine.

*Da li tokom jeseni i zime isključujete mogućnost novog zaključavanja Crne Gore, kao što je bio slučaj tokom prošle godine i početkom ove?

– Trenutni trend u svijetu, a samim tim i u Crnoj Gori da se prednost daje imunizaciji, odnosno vakcinaciji. Vakcinacija vodi ka dodatnoj liberalizaciji epidemioloških mjera. Za sada se ne razmišlja o zaključavanju Crne Gore, naravno, mi budno pratimo epidemiološku situaciju i shodno njoj mjere će biti uvijek prilagođene situaciji na terenu, ali ono što je trenutno trend, ponavljam, jeste da se prednost daje imunizaciji, odnosno osnovni zadatak i cilj jeste da što prije dođemo do kolektivnog imuniteta kako bi na taj način mogli da razmišljamo o liberalizaciji mjera.

*Da li isključujete mogućnost zatvaranja škola i vrtića?

– Što se tiče zaključavanja škola i vrtića, finalnu odluku o tome ne donosi Ministarstvo zdravlja, već Ministarstvo prosvete, nauke, kulture i sporta na predlog Instituta za javno zdravlje. Institut za javno zdravlje se jako detaljno bavi praćenjem situacije kako u školama, tako i u vrtićima. U ovom trenutku ne postoji razlog za zatvaranjem škola i vrtića, naravno kakva će situacija biti u buduće, to niko sa preciznošću u ovom trenutku ne može da kaže, ali svakako, u svakom trenutku Institut raspolaže adekvatnim podacima u datom trenutku i u odnosu na to, odluka će se donositi, naravno u budućnosti-

*Kada će se početi sa davanjem treće doze vakcine protiv koronavirusa i za koje kategorije je ona planirana?

– U svijetlu razgovora o trećoj dozi vakcine treba da budemo svjesni da o tome može da se priča samo o tome u koliko je država obezbjedila dovoljan broj vakcina. Shodno tome, podsjetiću da je Crna Gora u kojoj je oko 650.000 stanovnika, ima skoro milion obezbjeđenih doza vakcina. Paralelno s tim, kao i sa analizom svih relevatnih studija, Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju, koje se skraćeno zove NITAG, predložilo je 2. oktobra ove godine, da se omogući administriranje treće doze vakcine protiv kovida-19 za cijelu populaciju punoljetnih građana, nakon proteklih najmanje pet mjeseci od druge doze, odnosno od revakcine ili nakon jedne doze za osobe koje su vakcinisane Johnson vakcinom, osim kod izuzetaka. Prije toga, na snazi je bila odluka da se trećom dozom vakcine vakcinišu samo vulnerabilne grupe, odnosno hronični bolesnici, odnosno od 2. oktobra ova odluka je preinačena u pravcu da se cijela populacija punoljetnih građana vakciniše trećom dozom. To je prilika, naravno, da pozovem i one građane koji su prirodno stekli imunitet da ne odlažu vakcinaciju koja će dodatno ojačati njihov imunitet. Treća doza je njihova rezervna oprema, da tako kažemo, za borbu protiv koronavirusa, jer nikad ne znate kako i zbog čega vaš organizam može da zataji u toj borbi i tada bi umjesto vas, vakcina mogla da postigne očekivani rezultat savladavanja bolesti i naravno zaobilaženje bolnice.

*Sa koliko vakcina i kojih proizvođača trenutno raspolaže Crna Gora i od koga planirate da nabavite nove količine u narednom periodu?

– Od proljeća 2021. godine do danas, Ministarstvo zdravlja uspjelo je da obezbjedi da Crna Gora raspolaže sa 920.000 doza vakcina, a uskoro stiže još 100.000 doza vakcina. Dakle, sa vakcinama koje nam uskoro stižu, obezbjedili smo preko milion doza vakcina. U ovom trenutku Crna Gora raspolaže sa oko 350.000 doza, od čega je Sinofarma oko 250.000, Fajzera oko 60.000, Sputnjik V oko 40.000, Astrazeneke preko 5.000 i podsjećam, da očekujemo veoma brzo, u narednim danima donaciju Turske gdje stiže 100.000 doza Sinovak vakcina u Crnu Goru. Važno je znati, da npr. dok je Portugal započinjao masovnu imunizaciju u decembru 2020. godine, Ministarstvo zdravlja se tada našlo na ledini, jer smo 4. decembra 2020. godine imali nula vakcina i nula vakcinisanih, iako su većinom zemlje regiona imale već, tada obezbjeđene adekvatne i dovoljne doze vakcina dovoljne za započinjanje imunizacije. Međutim, zahvaljujući žestokim naporima došli smo do činjenice da je sada preko 55 odsto odraslih vakcinisano jednom dozom, a svaki drugi punoljetni građanin je i revakcinisan. To znači, da sada u Crnoj Gori imamo više odraslih koji su vakcinisani u odnosu na one koji još nisu. To je odličan rezultat i ja sam svakako srećna što građani Crne Gore odavno mogu da „biraju“ kojom vakcinom će se imunizovati protiv koronavirusa, a koje mi apsolutno ravnomjerno tretiramo iz razloga što je svaka vakcina jednako bezbjedna, efikasna i učinkovita. Koristim i ovu priliku, naravno da pozovem i sve one koji se nisu vakcinisali, da to što prije učine kako bi na najbolji mogući način zaštitili sebe i svoje najbliže naravno, i da podsjetim da Crna Gora raspolaže sa i više nego dovoljnim količinama vakcina u ovom trenutku.

*Koliko su mjere poput zabrane boravka u ugostiteljskim objektima, te mjere koje su nedavno ukinute, a to je boravak u tržnim centrima i poslovnim prostorima, te najavljene mjere zabrane ulaska u super i hiper markete bez kovid potvrde, podstakle vakcinaciju kod građana?

– U poslednje dvije sedmice Crna Gora bilježi pad oboljelih za oko 30 odsto, što je dobro, smanjuje se i broj preminulih, kao i hospitalizovanih i u koliko se budemo pridržavali osnovnih, odnosno elementarnih epidemioloških mjera sa jedne strane i sa druge strane odazivali se vakcinaciji u što većem broju, jer u Crnoj Gori birate da li ćete se vakcinisati, jednom ili drugom ili trećom vakcinom, jer su sve vakcine praktično na raspolaganju, mi vjerujemo da bi epidemiološka slika mogla da bude bolja. Ja bih voljela da odluka o vakcinaciji ne bude posledica restrikcija, već jedna promišljena odluka bazirana na naučnim istraživanjima, jer opet ponavljam, vakcinacija je dobrovoljna i tako će i ostati. Nije slučajno što je 8 ili 9, nažalost od 10 preminulih pacijenata bilo nevakcinisano i što je nažalost u jedinicama intezivne njege preko 95% onih koji nisu vakcinisani. Takođe, moram da kažem da postoji i određeni broj onih koji su vakcinacijom i spasili, odnosno i spasili svoje živote, o čemu svedoče sada, kliničke slike koje su relativno blage i gotovo asimptomatske. Zamislite, kakve bi te kliničke slike bile, da oni nisu bili vakcinisani. Dakle, vakcinacija je, sa poštovanjem elementarnih epidemioloških mjera u stvari osnovni put kojim svi treba da stremimo. Naravno, vjerujem da će i u Crnoj Gori kao i u regionu, ljudi blagovremeno shvatiti značaj vakcinacije i na taj način doprinijeti zajedničkom prevazilaženju problema, a svakako svako ima individualnu odgovornost i tako treba i da bude.

*Da li ste u zdravstvenom sektoru otkrili nove nepravilnosti bivšeg rukovodstva?

– Nepravilnosti bivšeg rukovodstva je bilo jako puno i ja ne volim da se vraćam na tu temu, naravno, primarno zato što se ne rukovodim revanšizmom i stvari uvijek posmatram tako da treba gledati naprijed i treba uraditi sve što je moguće da bude bolje, ne okretati se unazad. Naravno, ono što sam već rekla, jeste ta, nažalost cifra od nula doza vakcina i uopšte nezapočetih pregovora oko vakcine. Što se tiče pacijenata, bivši režim su na neki način ugrozili funkcionisanje zdravstvenog sistema za vremenski period duži od šest mjeseci zato što se prosto radilo i liječilo samo sa kovid pacijentima, što je, sa jedne strane, napravilo velike liste čekanja i sa druge strane, otežalo funkcionisanje u daljoj organizaciji ovoga posla. Srećom, mi sada nemamo prekide u radu i zbrinjavamo paralelno i kovid i nekovid pacijente. Uz to ću skrenuti i pažnju da su i relevatni rezultati u praćenju epidemije tokom prošle godine, jer izn nekog razloga od početka epidemije do 4. decembra 2020. godine urađeno samo 130.000 testova, što je više i nego nedovoljno, da bi rezultati koji su prezentovani mogli biti smatrani validnim, a od 4. decembra do kraja avgusta ove godine uradili smo preko pola miliona testova. Dakle, to samo po sebi govori o tome, kako je nadzor bolji sada nego tada. Na osnovu takvog obuhvata testiranja izvode se jasni podaci, a na osnovu skoro nikakvog praćenja epidemije ste lako mogli, kao što i bilo učinjeno prošlog ljeta da dovedete građane u ozbiljnu zabludu proglašavajući nas navodno korona free destinacijom ili nečim bliskim korona free destinaciji, što je zaista apsolutno iluzorno. Tako da, to je samo nešto što se odnosi samo na kovid-19. Međutim, ono što svakako želim da naglasim jeste da smo mi naišli na jedan veliki jaz između planova u vezi sa strateškim dokumentima i rezultatima u realizaciji. Mnogo toga što je navodno bilo započeto, zapravo nikada nije započeto ili je postojalo samo na papiru.

Takvih pitanja smo imali na desetine i mi se sada trudimo da to koliko je moguće ispratimo i paralelno ažuriramo, ali to zahtijeva dodatni, veliki rad.

*I za kraj želite li da pozovete mlade na veći odziv za imunizaciju?

– Naravno, prvo i osnovno jeste da pozivam mlade da se vakcinišu. Nažalost, ponavljam uz iskaze velikog i iskrenog saučešća svim porodicama čiji su članovi izgubili živote i borbu sa koronom. Ja moram da naglasim da niko mlađi od 40 godina koji je preminuo nije bio vakcinisan, dakle to je jedan podatak koji sam po sebi dovoljno govori o tome koliki je značaj vakcinacije. Takođe, sam nedavno imala razgovore sa ljekarima Domova zdravlja koji su mi rekli da imaju situacije, da ljudi koji su vakcinisani imaju značajno blaže kliničke slike, od onih koji nisu vakcinisani, u prijemnim ambulantama, što je prvo mjesto gdje se svi mi javljamo kada se razbolimo i to je ono mjesto na kojem je vjerodostojnije tražiti zapravo informacije. Na osnovu, do sada svih analiza koje su urađene ne samo u Crnoj Gori nego i u svijetu, jasno je da mladi moraju da se vakcinišu i da je ovo bolest koja je nepredvidiva i koja ne bira ko će se razboljeti. Dakle, ne može da postoji ta mogućnost da mi predvidimo da li će jedna mlada osoba proći dobro ili ne ako se razboli, ali ono što sigurno znamo jeste da će proći značajno bolje u koliko se vakciniše i to je stvarno dovoljan razlog da vjerujem da će mladi shvatiti značaj vakcinacije.