Za četiri godine deportovana 2.974 crnogorska državljanina
Crna Gora je u poslednje četiri godine dobila zahtjeve za readmisiju, odnosno deportaciju, 2.974 svoja državljanina, uglavnom iz zemalja Zapadne Evrope, pokazuju podaci iz Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, koju je usvojila Vlada. U Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje je autor strategije, navode da je najznačajnija aktivnost u perodu trajanja ovog strateškog dokumenta ta što se konstantno smanjuje broj crnogorskih državljana za koje se traži saglasnost za vraćanje u Crnu Goru, tako da je u 2016. godini zaprimljen zahtjev za readmisiju za 965 lica, u 2017. za 756, u 2018. za 619, u 2019. za 392, dok je za prvih 10 mjeseci 2020. godini zaprimljeno zahtjeva za readmisiju za 242 lica, što znači da je ovaj broj opao u odnosu na 2016. godinu za oko 70 odsto.
Pravni savjetnik u NVO Građanska alijansa Pavle Ćupić kaže da surova realnost koja se ogleda u brojkama u redmisiji nije realan pokazatelj loše ekonomske situacije koja je u Crnoj Gori. On navodi da ne iznenađuje veliki broj građana koji je potražio sreću u zemljama Zapadne Evrope.
– Sa početkom migrantske krize došlo je do promjene odnosa država Zapadne Evrope prema ljudima koji dolaze u njihove zemlje u potrazi za boljim životom. Zbog velikog priliva izbjeglica, migraciona politika zemalja Zapadne Evrope je sada rigoroznija. Ono što ohrabruje u ovim podacima jeste evidentno smanjenje broja zahtjeva za readmisiju što se može protumačiti i kao smanjenje broja državljana Crne Gore koji napuštaju zemlju porijekla. S druge strane, među ljudima koji napuštaju Crnu Goru dosta je visokokvalifikovanog kadra, a to predstavlja dodatni problem za Crnu Goru. Pomenuta lica napuštaju svoju zemlju jer u zemljama Zapadne Evrope dobijaju bolje uslove za život za sebe i svoje porodice. Ova pojava je nešto što svakako treba da zebrine sve odgovorne ljude u Crnoj Gori, a pogotovo donosioce odluka koji mogu da utiču da se sa ovom praksom prekine – navodi Ćupić.
Ne vide alternativu
Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative, prije nego se začudimo što ljudi odlaze po svaku cijenu, treba da vidimo šta im se to u Crnoj Gori nudi.
– Nudi se ponižavanje, robovlasnički odnos poslodavaca prema radnicima i plate od kojih se jedva može živjeti! Nudimo li građanima političku stabilnost? Nudimo im političare koji u politiku ulaze da bi nas pokrali. Poštenog čovjeka tretiramo kao gubavca, kao mentalno oboljelo lice koje se nije snašlo. Ljude koji prijave krivično djelo zovemo špijunima, dok većina gleda kako im na oči uzimaju osnovna životna prava. Više prava ima kućni ljubimac u Njemačkoj od čovjeka u Crnoj Gori! Kućni ljubimac u Njemačkoj ili Danskoj mora biti hranjen i pažen ili vlasnik ide u zatvor zbog zlostavljanja. Kod nas tajkuni kradu fabrike, ostavljaju ljude bez posla, porodice bez hljeba. I?! Zovu ih „kontroverzni biznismeni“ jer niko stvari ne smije da nazove pravim imenom! Od lopova smo napravili gospodu – kaže on.
Direktor Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku mr Mitar Radonjić kaže da je ključno pitanje kada je riječ o našim državljanima koji bivaju deportovani iz neke inostrane zemlje nazad u Crnu Goru jeste zašto su oni zapravo odlučili da odu iz Crne Gore. Ističe da je odgovor jasan, a to je da u Crnoj Gori nijesu imali dovoljno mogućnosti da žive bezbrižno pa su svoju sreću potražili u inostranstvu tragajući „trbuhom za kruhom“ i nerijetko, što pokazuju zvanični podaci, rizikujući i krivičnu odgovornost zbog boravka u inostranoj zemlji duže nego što je to dozvoljeno.
– Što se tiče broja zahtjeva za readmisiju i smanjenja istog ne vidim nikakvog razloga za slavlje ili pohvalu kad i dalje imamo na svakodnevnoj osnovi primjere mladih i osoba srednjih godina koji napuštaju Crnu Goru i to nije dobro jer se to odražava prvenstveno na prilike u Crnoj Gori sa posebnim akcentom na natalitet koji je u nekim opštinama pogotovo na sjeveru Crne Gore mnogo manji od stepena mortaliteta i onda imamo negativan prirodni priraštaj. S obzirom na to da je Crna Gora trenutno u političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj tranziciji, očekujem da Vlada sa velikom ozbiljnošću pristupi rješavanju problema odliva građana Crne Gore u inostrane zemlje i da usvoji poseban set mjera za podsticaj nataliteta ali i ekonomsko-socijalnog osamostaljivanja mladih i da na taj način zadržimo naše građane ovdje kako ne bi veliki broj njih doživio sudbinu migranata i bivali deportovani nazad u Crnu Goru – navodi Radonjić.