SNP će predati inicijativu za opoziv Đukanovića kad je potpiše najmanje 25 poslanika

Socijalistička narodna partija (SNP) će inicijativu za opoziv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koju za sada podržava dobar dio vlasti, predati Skupštini čim je potpiše najmanje 25 poslanika, kako bi se zakazala vanredna sjednica parlamenta.

Inicijativa je krajem prethodne sedmice upućena poslaničkim klubovima Demokratskog fronta, „Mir je naša nacija“, Pokretu za promjene, „Crno na bijelo“ i nezavisnom poslaniku Marku Milačiću.

Povod za pokretanje inicijative bila je Đukanovićeva izjava od 28.avgusta, kada je rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog u tom gradu.

„Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države“, kazao je tada Đukanović.

U Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav, iz SNP-a navode da je ovakvim postupanjem Đukanović izvršio grubu povredu člana 14 Ustava koji propisuje da su „vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova“.

Iz SNP-a su „Vijestima“ kazali da je za ovu inicijativu potrebno 25 potpisa poslanika, ali da vjeruju da će je podržati svi klubovi parlamentarne većine i da će imati ne 25, već 41 potpis.

Potpise podrške najavili su Demokratska Crna Gora, koalicija Crno na bijelo, Pokret za promjene.

Šef poslaničkog kluba „Crno na bijelo“ Miloš Konatar kazao je „Vijestima“ da u izazovnim danima, u kojima se podstiču podjele među građanima Crne Gore zadatak predsjednika svih građana bio je da tenzije smiruje a ne da doliva ulje na vatru.

„Đukanović je ne samo tim povodom, nego i svim njegovim dosadašnjim djelovanjem u proteklih 30 godina na političkoj sceni zaslužio opoziv iz političkog života Crne Gore.Dakle, inicijativa kolega iz SNP-a i njeno obrazloženje nijesu sporni i svakako da će imati podršku našeg poslaničkog kluba“, rekao je Konatar.

On je kazao da je ta inicijativa ranije dolazila i od nekih drugih kolega iz opozicije, ali ono što jeste problem jesu reforme koje nijesu okončane u Ustavnom sudu, koji je krajnja instanca za razrješevnje predsjednika države.

„To nam govori i o hitnosti reformi u oblasti pravosuđa i reformi u Ustavnom sudu. Sve dok imamo zarobljene institucije koje su krajnja instanca za donošenje ovakvih odluka, inicijative koliko god bile opravdane i utemeljene neće doživjeti pravi i odgovarajući epilog“, rekao je Konatar.

Predsjednik kluba poslanika Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović, kazao je „Vijestima“ da je osnovanost za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav utemeljen i da je inicijativu SNP-a pet poslanika kluba DF-PzP već podržao svojim potpisima.

„Navodni predsjednik države i svih građana Crne Gore odavno je prekršio Ustav po mnogim članovima, ali nakon ovog što je režirao na Cetinju i što je izjavio poslije njegovog neuspjelog „državnog udara“ on se mora hitno lišiti slobode“, kazao je Radulović.

Ističući da je osnovno pitanje društveni kontekst u kome se sad nalazimo, Radulović je kazao da po svim karakteristikama vlada anarhija, „tako da ova osnovana inicijativa nažalost neće završiti njegovim razrješenjem, imajući prije svega u vidu, nezavisnost Ustavnog suda“.

On je kazao da je zato neophodan hitan sastanak premijera Zdravka Krivokapića i svih lidera parlamentarne većine koji mora da rezultira konsolidacijom, rekonstrukcijom Vlade da bi ona bila jaka i reformska i što širim društvenim dogovorom oko izgradnje pravne, prosperitetne, građanske i evropske Crne Gore.

„Ukoliko do toga ne dođe, Crna Gora je na gubitku a oni koji donose političke odluke će biti odgovorni i platiti cijenu za to“, rekao je Radulović.

Miodrag Lekić (Demos) je kazao da podržavaju inicijativu SNP-a, navodeći da je poželjna, jer je neskriveno partijski predsjednik prekršio ne samo poznata pravila demokratije, već i Ustava.

„Veoma je važno dobro prvno argumentovati jer je stav Ustavnog suda važan momenat u postupku opoziva. Član 16. Ustava koji se odnosi na odvojenosti crkve i države je povredjen i inicijativom Djukanovica na partijskom kongresu da pokreće crkvene reforme, i to bez saglasnost crkve“, kazao je Lekić.

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić je kazao da će podržati inicijativu:

„Svaka aktivnost i inicijativa koja ide u korist daljeg oslobađanja zemlje je rado prihvaćena od koga god bila iz parlamentarne većine“, rekao je Milačić Vijestima.

U inicijativi SNP-a se navodi da je izjavom kako se nada da 5. septembra neće morati da bude na Cetinju, predsjednik, piše u inicijativi, prekoračio ustavna ovlašćenja.

„Nazivajući protivnike ustoličenja većinskom Crnom Gorom, direktno je izazvao podjelu građana na one koji podržavaju i one koji ne podržavaju ustoličenje… Postavlja se pitanje da li je pozivajući na sukobe na dan ustoličenja mitropolita… i najavljivanjem svog prisustva tom događaju na direktan i grub način povrijedio Ustav“, navodi SNP.

Ako Ustavni sud procijeni da je povrijedio Ustav, Skupština ga razrješava 41 glasom
Iako SNP Skupštini dostavi 25 potpisa za sazivanje sjednice, to ne bi značilo i da bi zahtjev bio automatski proslijeđen Ustavnom sudu.

Poslovnikom Skupštine je predviđeno da se predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav stavlja na dnevni red sjednice Skupštine najranije 10 dana od dana podnošenja zahtjeva.

S obzirom na to da je Skupština u vanrednom zasjedanju do posljednjeg radnog dana u septembru, Poslovnikom je predviđeno da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, a za dnevni red sjednice može predložiti samo predloge akata čiji je predlagač.

Predlog Skupštine za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav podnosi se potom Ustavnom sudu, i mora biti obrazložen i sadržati navode zbog kojih se smatra da je predsjednik povrijedio Ustav, dokumentaciju na osnovu koje je utvrđen predlog, kao i pisano izjašnjenje predsjednika povodom navedenog predloga.

Prema zakonima i Ustavu Đukanović bi mogao ostati bez predsjedničke funkcije samo ako Ustavni sud procijeni da je povrijedio Ustav, a Skupština nakon toga sa 41-im glasom poslanika donese odluku o njegovom razrješenju.

(Vijesti)