Jokić: Zbog pandemije druge bolesti bile zanemarene

Prevencija i liječenje drugih bolesti u doba pandemije koronavirusa bili su zanemareni u zdravstvenoj politici prethodne Vlade, ocijenio je direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić, navodeći da je nova zdravstvena vlast izvukla pouku i da je struka postavila održive ciljeve.

Jokić u intervjuu agenciji MINA kazao da je lockdown, uveden sa ciljem da Crna Gora u kratkom periodu bude corona free destinacija, bio poguban i za privredu i za zdravstvo.

„Nažalost, turisti nam nijesu došli, i u njihovim zemljama je tada bio apsolutni haos, a mi smo imali haos u zdravstvenom sistemu, ispraznivši čekaonice i čekajući neko bolje vrijeme“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, kasnije se sve to vratilo kao bumerang, pandemija je buknula i sve do kraja godine i izbora nove zdravstvene vlasti nije postojao uređen sistem.

Upitan da li smatra da su pacijenti sa drugim bolestima u doba pandemije bili zanemareni, naročito kada je ona bila u jeku, jer su oni sa kovidom bili u fokusu, Jokić je kazao da je prošle godine prigovarao i kritikovao određene odluke i zdravstenu politiku bivše Vlade.

“Da, mogu slobodno reći da su zapušteni bili i prevencija i liječenje, posebno ako govorimo o hroničnim pacijentima”, naveo je Jokić.

Građani, kako je rekao, nerado pamte jednu od mjera koja je tada bila na snazi – da se u Urgentnom i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) primaju samo hitni pacijenti i oni sa krvarećim karcionomima, dok su svi ostali bili na listi čekanja.

„Kada su karcinomi na čekanju, možete misliti kako su se osjećali svi ostali pacijenti, koji su čekali trenutak da dobiju zdravstvenu uslugu“, kazao je Jokić.

On smatra da to nije rađeno namjerno, već da je posljedica pandemije o kojoj se u tom momentu nije mnogo znalo, kao i loše postavljenih političkih ciljeva ispred zdravstva.

„Mislim da je nova zdravstvena vlast izvukla nauk, da je struka postavila održive ciljeve koje treba da prati i politika. U svakom slučaju, ako imamo obrnuto, onda je to pogubno za kompletan državni sistem“, rekao je Jokić.

Na pitanje kakve je sve posljedice proizvelo odlaganje pružanja zdravstvene zaštite koja nije hitna, on je odgovorio da zdravstveni sistem, nažalost, i danas trpi posljedice minulog vremena.

Zaključavanje, kako je naveo, nije samo važilo za granice, već i za zdravstveni sistem.

„Nije bilo preventivnih pregleda, obustavljene su sve dijagnostičke procedure koje su vrlo važne za zdravlje i stanje pacijenata. I danas te liste čekanja postoje i posljedica su tog vremena“, kazao je Jokić.

Imamo dobru epidemiološku situaciju

Kako je naveo, entuzijazam ljekara i zdravstvenog sistema je trenutno takav da zaposleni rade prekovremeno i vikendima da bi se taj dio procedura nadoknadio.

Jokić je dodao da će, kada budu postojali egzaktni podaci, medicinska nauka i sistem moći da sagledaju sve greške, propuste i promašaje.

„Uhvatili smo ritam i idemo dalje sa potpuno kontrolisanom situacijom, što je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – da u ovom momentu imamo dobru epidemiološku situaciju“, naveo je Jokić.

Međutim, kako je kazao, svi su na oprezu.

„Nabavljanje vakcina u vrlo kratkom roku, organizovanje imunizacije na 138 punktova u Crnoj Gori i izmještanje vakcinalnih punktova van sistema javnog zdravstva, odnosno van domova zdravlja, nešto su što je dalo puni zamajac u danas kontrolisanoj situaciji“, naveo je Jokić.

On je dodao da bi volio da je broj imunizovanih veći.

„Paleta dostupnih vakcina je već široka, tako da vjerujem da će procenat imunizovanih biti mnogo veći, i to je garancija za budućnost – da ćemo jesen čekati u nekom mirnijem vremenu“, rekao je Jokić.

On je kazao da crnogorski zdravstveni sistem, ali ni mnogo razvijeniji, nijesu uspjeli prošle godine da spriječe ulazak kovid infekcije u zdravstvene institucije.

„Sjećamo se bogate Lombardije i onih slika. Novi rukovodioci zdravstvenog sistema sigurno neće dozvoliti zaključavanje tog tipa, i ono što je garancija za to jeste da se ide u pravcu formiranja tri kovid centra“, rekao je Jokić.

Taj projekat je, kako je dodao, već u završnoj fazi.

„Izvukli smo pouku i ne smijemo i nećemo napraviti omašku. Jedan dio, pogotovo kad govorimo o tercijarnom nivou, KCCG-u, mora biti u redovnom procesu rada i građani moraju imati mogućnost da koriste zdravstvene usluge“, naveo je Jokić.

On je dodao da će dio tog sistema biti ostavljen za kovid infekciju.

Upitan kako bi ocijenio kvalitet zdravstene zaštite koja je građanima pružana u doba epidemije, Jokić je odgovorio da je tada kao ljekar kritikovao, a da se danas, kao direktor Doma zdravlja, trudi da ne napravi ili ponovi greške minulih rukovodilaca zdravstvenog sistema.

“Kada se pandemija razbukti onda se ogromni resursi ulažu u kontrolu i stabilizaciju prilika. Mi sada znamo da moramo ostaviti dio zdravstvenog sistema koji će brinuti o nekovid pacijentima i onima koji traže esencijalni dio zdravstvene zaštite, što im je Ustavom zagarantovano“, rekao je Jokić.

Prema njegovim riječima, bilo je nevjerovatno, ali se dogodilo, da podgorički Dom zdravlja dočeka kovid infekciju sa nekim od infrastrukturnih radova.

„Ja sam zatekao takvo stanje. Dio objekata je bio u fazi renoviranja, dio zatvoren“, dodao je Jokić.

On je istakao da su ponosni na kovid centar koji je otvoren na Starom aerodromu i na Call centar u okviru njega, gdje ljekar pacijentu, od momenta prijave da je zaražen, daje smjernice.

„Kada da uradi određene dijagnostičke procedure – testiranje, laboratorijske i radiološke dijagnostike, kada će ga pregledati neko iz drugih specijalističkih službi. Mislimo da je sa ovim novim kovid centrom pacijent zaštićen“, naveo je Jokić.

On je naglasio da je taj kovid centar garancija i za buduće vrijeme i da će građani Glavnog grada imati ogromne benefite od njegovog postojanja.

„Ljudi razumiju da u pandemijskim stanjima postoje prioriteti i da u malim sistemima, poput našeg, svi moramo da trpimo. Vjerujem i čvrsto stojim iza toga da sada imamo plan i da greške iz prethodnog vremena sigurno nećemo ponoviti“, poručio je Jokić.

Kako je kazao, pandemija je pokazala je i ranjivost i izdržljivost zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

“Treba odati zahvalnost zdravstvenim radnicima. U toj bici, nažalost, neke od njih smo izgubili. Bijeli mantili su bili istovremeno, prvi put u posljednjih 100 godina, i spasioci i pacijenti”, istakao je Jokić.

Kako je naveo, pandemije tog tipa bacile su na koljena mnogo jače zdravstvene sisteme.

“Moramo nastaviti da donosimo ispravne odluke i radimo na očuvanju zdravlja građana, bez obzira na pandemiju. Ne smijemo ponoviti greške, izvukli smo nauk i mislim da novi menadžmenti zdravstvenih ustanova odlično znaju koji je to pravac”, rekao je Jokić.

On je kazao da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori pod kontrolom, da je prate i da su jako oprezni.

“Mjere koje se donose nijesu diskriminatorske, niti ultimativne, jer odlično poznajemo naš Ustav. One su samo prevencija kako bismo dočekali mirniju jesen i da bi naši građani bili zaštićeni”, rekao je Jokić.

Vakcinacijom ćemo zaobići teške kliničke slike

On je apelovao na građane da se vakcinišu. “Ako se neko danas zaštiti prvom dozom bilo koje vakcine i revakciniše za 21 do 25 dana, već polovinom septembra ćemo imati vakcinisanog čovjeka sa razvijenim antitijelima, i on je garancija za svoju okolinu”, istakao je Jokić.

Kako je naveo, ono što se sigurno zna i što su naučni postulati jeste da ljudi koji su imunizovani, a obole od kovid 19, imaju slabiju kliničku sliku.

“Zaobići ćemo teške kliničke slike i one teške scene, kada smo gledali ljude na respiratorima”, kazao je Jokić.

Ukupan broj prigovora u vrijeme epidemije iznosi 2.370

Zaštitnica prava pacijenata Doma zdravlja Podgorica, Milena Brajović, kazala je agenciji MINA da ukupan broj prigovora podnešenih u vrijeme epidemije iznosi 2.370.

Ona je rekla da se najveći broj prigovora odnosio na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu i tehničku realizaciju, a najmanji broj na postupke zdravstvenih radnika i sam kvalitet pružene zdravstevne usluge.

“Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da su se, kada je u pitanju Dom zdravlja Podgorica i pružanje usluge iz oblasti primarne zdravstvene zaštite, građani u najmanjoj mjeri žalili na kvalitet zdravstvene zaštite”, navela je Brajović.

Ona je naglasila da su svi prigovori bili uredno i blagovremeno procesuirani i većinom uspješno riješeni.