Vučić danas sa predstavnicima Banjaluke, na sastanak pozvano i više partija iz Srbije

0

Pomoć našem narodu i sprečavanje progona, zaštita Republike Srpske uz poštovanje integriteta Bosne i Hercegovine i „Dejtonskog sporazuma“, kao i da je ključni cilj očuvanje mira – to su glavne teme današnjeg sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa političkim predstavnicima iz Banjaluke, kao i sa liderima nekoliko srpskih partija.

Ovaj susret zakazan je baš na Dan sjećanja, a uoči večerašnje centralne manifestacije posvećene stradanju našeg naroda u akciji „Oluja“. Sastanak u Beogradu organizuje se u veoma osjetljivom trenutku za Srbe u RS, na koje je sada praktično otvoren lov po zakonu o sprečavanju „genocida“ koji je nametnuo sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

Taj Inckov potez dodatno je podigao tenzije na relaciji Banjaluka – Sarajevo, a odgovor Srpske je bio bojkot zajedničkih institucija BiH i usvajanje dokumenata i zakona u RS kojima se poništavaju štetne odredbe. Međutim, već su podnete i prve krivične prijave protiv Srba zbog negiranja „genocida“ u Srebrenici.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u intervjuu, za „Novosti“, iznio je da će predsjednika Vučića upoznati sa svim detaljima poslednjih dešavanja u BiH i RS, navodeći da su upravo detalji bitni. On je najavio da će pitati i za mogućnost da se Srpska priključi inicijativi „Otvoreni Balkan“, odnosno projektu ekonomskog povezivanja Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Poziv na sastanak dobile su i stranke koje u Skupštini Srbije učestvuju u međustranačkom dijalogu o izborima bez prisustva stranih posrednika.

Lider DSS Miloš Jovanović ići će na sastanak ako tako odluče stranački organi, navodeći da misli da na njemu treba svi da se pojave:

– Ovo nije politikantsko, već ozbiljno političko i nacionalno pitanje. Srbija treba sada da pokaže u najvećoj mogućoj mjeri jedinstvo u podršci RS.

Predsjednik Srpskog pokreta Dveri Boško Obradović, takođe, čeka odluku Predsjedništva o pozivu na sastanak:

– Bez obzira na ideološke razlike, stranke treba da budu jedinstvene kada je ugrožena RS ili kada treba braniti KiM u sastavu Srbije.

Zamjenik predsjednika SRS Aleksandar Šešelj potvrdio je za Tanjug da će ići na sastanak, navodeći da stranke u Srbiji moraju da izraze političko jedinstvo po pitanju situacije u RS.

ŠMIT SE ČUDI GDJE JE DODIK?!

Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit rekao je u utorak, posle sastanka u Predsjedništvu BiH kojem srpski član Milorad Dodik nije prisustvovao zbog bojkota institucija u Sarajevu, da mu je „žao što nisu bila prisutna sva tri člana“. On je naveo da je prošle nedelje obaviješten da će 3. avgusta sva tri članova Predsjedništva prisustvovati sastanku. Šmit je izrazio uvjerenje da će biti prilike da radi zajedno i s Dodikom:

Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza – da zajedno radimo u interesu države i ljudi BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uvjeren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga.

NENAD POPOVIĆ: PLAN JE DA NAS OSLABE

Srbi nikada neće prihvatiti odluke međunarodnih predstavnika kojim se srpski narod proglašava za genocidan, poručio je u utorak ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović.

Ocijenio je da je jedini cilj takvih odluka slabljenje srpskog naroda na Balkanu, rušenje dejtonske Republike Srpske i njeno utapanje u centralizovanu BiH u kojoj bi, kako kaže, srpski narod bio manjina bez političkog značaja:

– Oni koji donose ovakve odluke protiv Srba žele da čitavu BiH vrate tri decenije nazad, u nove podjele i sukobe, umjesto da se priča o budućnosti i istinskom pomirenju Srba i Bošnjaka.

GORDAN GRLIĆ RADMAN: PREDSTAVNIK IZ PROŠLOSTI

Ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman ocijenio je za njemački „Frankfurter algemajne cajtung“ da je funkcija visokog predstavnika relikt iz neposrednog posleratnog perioda.

Govoreći o tzv. Bonskim ovlašćenjima visokog predstavnika, koja je Valentin Incko iskoristio, Gordan Grlić Radman je rekao da Kancelarija OHR na to ima pravo, ali je ocijenio da njihova primjena predstavlja deficit demokratije koji je nespojiv s evropskim ambicijama BiH.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.