Devet mjeseci od obećanja: Zakoni o lustraciji i imovini čekaju svoj red

Zakoni o porijeklu imovine i lustraciji osnovni su preduslov borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i treba ga što prije usvojiti, ocjenila je nova parlamentarna većina početkom ove godine.

Ovi zakoni mogli bi biti način za utvrđivanje kako su pojedinci vlasti, na čelu sa predsjednikom države Milom Đukanovićem „došli do svojih ‘prvih miliona’.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u martu, povodom 100 dana rada Vlade, da su dobili tri predloga zakona o porijeklu imovine iz Pokreta za promjene, Građanskog pokreta URA i Ambasade Velike Britanije.

Rekao je da očekuje da će nacrt zakona biti završen u aprilu. Takođe i da preispituju zakon o lustraciji i da od njega neće odustati, ali da je potrebno naći najbolje rješenje.

Prema tome, na dnevnom redu Skupštine Crne Gore našli su su, između ostalog, tzv. tužilački zakoni, budžet kao i odluka o smjeni ministra pravde Vladimira Leposavića, ali ne i zakoni o lustraciji i porijeklu imovine. Oni, takođe, nisu ni u proceduri.

Ti zakoni su i ključne tačke Sporazuma koji su potpisali Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, lideri triju koalicija “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo”, koje su na parlamentarnim izborima osvojile većinu.

Iako su obećavali da će ti zakoni biti prioritet, o osim bombastičnih obećanja nismo čuli više liše kratke najave početkom godine da ći biti „utvrđeni krajem godine“. Budući da je prošlo devet mjeseci, opravdano je zapitati se da li taj proces presporo teče i ostavlja li na taj način mogućnost pripadnicima bivšeg režima da se „zataškaju tragove“.

Kako je ovo jedna od najvažnijih stavki kada je razvlašćivanje DPS-a i Mila Đukanovića u pitanju, a naročito sada kada se otkrivaju brojne afere u vezi sa imovinom državnih funcionera (npr. afera Stanovi), upitali smo Vladu Crne Gore zbog čega i dalje čekaju i ne obavještavaju javnost o ovim zakonima. Pitali smo ih šta tačno planiraju da urade po tom pitanju i kada se može očekivati objavljivanje Predloga tog zakona. Iz Vlade Crne Gore smo ostali uskraćeni za odgovore.

Podsjetimo, od zemalja regiona samo Srbija ima Zakon o utvrđivanju porijekla imovine koji je usvojen 29. februara, ove godine, a stupa na snagu u martu 2021.

“Ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, biće mu oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak”, predviđa srpski Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu.

Zakon predviđa da se poreskom stopom od čak 75 odsto oporezuje nezakonito stečena imovina.

Po Zakonu, „na udaru“ će se naći oni za koje se posumnja ili utvrdi da, za najviše tri uzastopne kalendarske godine, imaju razliku iznad 150 hiljada evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda. Teret dokazivanja uvećanja imovine je na Poreskoj upravi, dok je teret dokazivanja porekla imovine na obvezniku.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, jedan od dva entiteta, Federacija BiH, nema zakon o ispitivanju porijekla imovine, dok su u entitetu Republika Srpska napravili nacrt zakona koji nikad nije usvojen.

Kosovo* nema zakon te vrste, kao ni Hrvatska u kojoj je u dva navrata, tokom poslednjih pet godina, opozicija predlagala posebni zakon o ispitivanju porijekla imovine. Oba puta su predlozi odbijeni s obrazloženjem da je to riješeno Opštim poreskim zakonom. Ovim zakonom Poreska uprava provjerava nesrazmjer imovine i prijavljenih prihoda unazad šest godina.

(In4s)