Bratić: Mauzolej nećemo rušiti, ali kapelu na Lovćenu treba obnoviti

Mauzolej na Lovćenu neka ostane, nećemo ga rušiti ali Njegošev zavjet je njegova volja i kapelu treba izgraditi, odnosno obnoviti, kazala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.

U intervjuu za Oko magazin na RTS-u ministarka se dotakla i teme o kapeli na Lovćenu, navodeći da je njen stav koji je izrekla bio reaktivan stav na situaciju, kako je navela, „otimanja svetinja od naroda“.

– Narod je to prepoznao i kaznio. Rekla sam pomalo nepromišljeno da se kamela mora popeti na vrh Lovćena, a da se mauzolej mora spustiti malo niže. Sad smatram da to nije dobro, jer nije tehnički izvodljivo a nije dobro ni stvarati tenzije i podjele među ljudima na način da se devastira bilo čija kulturna baština. U Jerevanu postoji spomenik i Staljinu i njegovim žrtvama. To su sve simboli jednog vremena. Mauzolej neka ostane, ali Njegošev zavjet je njegova volja. Nećemo ga rušiti, ali kapelu treba izgraditi, odnosno obnoviti. To je zavjet našeg Njegoša, vizionara, genija, našeg duhovnog vođe…“, poručila je Bratić.

Govoreći o, kako tvrdi, medijskom linču koji se vodio protiv nje u Crnoj Gori kazala je da je iskustvo na ministarskoj poziciji naučilo o ponašanju ljudi više nego 15 godina rada na Univerzitetu.

– Govorim o tom spinu koji se vrtio oko moje objave kada sam se javila nakon hapšenja vladike. Ja nisam mogla da vjerujem da je jedan muškarac iz Crne Gore, policajac digao ruku na vladiku. To je užasno, to je katastrofa. Medijski linč koji se vodio protiv mene bila je namjera da se tadašnji mandatar odgovori da ja ne budem u Vladi- tvrdi ministarka.

Bratić je istakla da je Crna Gora jedno vrijeme bila besudna zemlja, zemlja paradoksa i da su ostacitoga i dalje tu.

– Mi se borimo za opstanak ćirilice, branimo ćirilicu, a u Crnoj Gori se oduvijek tradicionalno i istorijski njeguje ćirilica. Smiješno je braniti ćirilicu, to je apsurdno jer su nazivi ulica bili na ćirilici, a u školama se prvo učilo to pismo – istakla je ona.

Kako je kazala, tužno je da se u Crnoj Gori o ćirilici govori kao da je neko tuđe identitetsko pitanje i kao nešto što je nametnuto.

– To je izvorno i tradicionalno pismo, pa i sam Njegoš je pisao ćirilicom. Ćirilica je bila toliko diskriminisana, marginalizovana i bjesomučno anatemisana kao nešto anticrnogorsko. Sve što je srpsko proglašavano je anticrnogorskim i antigrađanskim. Stvorene su tolike opozicije: ćirilica je nešto što je neuko, nemoderno, nezapadno, a latanica je progresivno- dodala je Bratić.

Istakla je da je njen maternji jezik srpski, a da se crnogorskim jezikom neće baviti.

– Biti Srbin u Crnoj Gori više nije ilegalno. Prema posljednjem popisu u Crnoj Gori živi 28 odsto Srba, a svojim maternjim jezikom 40 odsto stanovništva navodi da je srpski jezik njihov maternji jezik – zaključuje Bratić.