Iako proteini imaju važnu ulogu u regulisanju nivoa šećera u krvi, očuvanju mišićne mase i produženom osjećaju sitosti, stručnjaci upozoravaju da njihov prekomjeran unos može narušiti ravnotežu ishrane i izazvati niz neprijatnih simptoma.

Proteini su posljednjih godina postali jedan od najzastupljenijih nutritivnih trendova, pa se danas dodaju brojnim proizvodima – od čipsa i kokica do žitarica za doručak i proteinskih pločica.

Nutricionistkinja Mekenzi Berdžis upozorava da pristup po kojem je „više uvijek bolje“ nije nužno i najzdraviji, dok dijetetičarka Talija Folador ističe da zbog prevelikog fokusa na proteine mnogi smanjuju unos namirnica bogatih vlaknima, vitaminima, mineralima i ugljenim hidratima, koji su organizmu potrebni kao glavni izvor energije.

Stručnjaci navode da prekomjeran unos proteina može dovesti do zatvora, naročito ako visokoproteinska ishrana potisne voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice.

Kao rješenje preporučuje se veći unos biljnih izvora proteina, poput pasulja, sočiva, orašastih plodova, sjemenki i integralnih žitarica, jer osim proteina sadrže i vlakna koja su važna za pravilno varenje.

Jedan od mogućih znakova pretjeranog unosa proteina jeste i češće mokrenje. Dijetetičarka Džoana Kac objašnjava:

„Veoma visok unos proteina povećava količinu uree i drugih azotnih otpadnih materija koje bubrezi moraju da izbace iz organizma, što može dovesti do češćeg mokrenja i povećane potrebe za unosom tečnosti.“

Zbog toga raste i rizik od dehidratacije, pa se mogu javiti simptomi poput pojačane žeđi, umora, vrtoglavice i konfuzije.

Ako proteini u ishrani zamijene ugljene hidrate, mogu se javiti umor, slabiji rezultati tokom treninga i pojačana želja za slatkišima. Nutricionistkinja Sara Anzlovar navodi da su ugljeni hidrati glavni izvor energije za organizam, dok Talija Folador dodaje:

„Iako su proteini važni za izgradnju i oporavak mišića, ugljeni hidrati su ono što pokreće organizam tokom treninga i omogućava da se proteini iskoriste za oporavak mišića.“

Pretjeran unos proteina može dovesti i do povećanja tjelesne težine, naročito kada se proteinske pločice, šejkovi i drugi proizvodi obogaćeni proteinima dodaju postojećoj ishrani, umjesto da zamijene neki obrok ili drugu namirnicu.

Prema novim američkim smjernicama za ishranu, opšta preporuka za zdrave odrasle osobe je unos od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, a tačna količina zavisi od uzrasta, nivoa fizičke aktivnosti i opšteg zdravstvenog stanja.

(B92)
Tagovi