Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je smjernice za prevenciju i kontrolu bolesti koje prenose komarci, upozoravajući da niz faktora posljednjih godina povećava rizik od pojave ovih infekcija u Srbiji.
Bolesti koje prenose komarci predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u mnogim dijelovima svijeta. Posljednjih decenija, usljed klimatskih promjena, intenzivnog međunarodnog saobraćaja, migracija stanovništva i širenja vektora na nova geografska područja, povećava se rizik od pojave i širenja vektorskih zaraznih bolesti i u Evropi, uključujući i Srbiju, navode iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Najčešće bolesti koje prenose komarci su:
- malarija
- groznica Zapadnog Nila
- denga
- čikungunja
- zika virusna infekcija
Iako su neke od ovih bolesti karakteristične za tropske i suptropske krajeve, posljednjih godina bilježi se njihova pojava i u evropskim zemljama, uključujući lokalnu transmisiju pojedinih infekcija.
Autohtoni slučajevi denge registrovani su u Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji i Španiji, dok su lokalne epidemije čikungunja groznice zabilježene u Italiji i Francuskoj. Autohtoni slučajevi malarije posljednjih godina povremeno su registrovani u Grčkoj, a groznica Zapadnog Nila je endemski prisutna u više evropskih zemalja, uključujući Grčku, Italiju, Rumuniju, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje jugoistočne i centralne Evrope.
Batut: Srbija je slobodna od autohtone malarije od 1964. godine
Republika Srbija je od 1964. godine slobodna od autohtone malarije, a danas se registruju isključivo uvezeni slučajevi kod osoba koje su boravile u zemljama sa endemskom malarijom. Godišnje se u Srbiji prijavi prosječno od 10 do 15 slučajeva uvezene malarije.
U Srbiji pacijenti najčešće obolijevaju od groznice Zapadnog Nila
Najveći javnozdravstveni značaj u Srbiji ima groznica Zapadnog Nila. Prvi slučajevi obolijevanja registrovani su 2012. godine, nakon čega se tokom ljetnjih i jesenjih mjeseci redovno bilježe sporadični slučajevi i epidemije različitog intenziteta.
Denga i čikungunja virusna infekcija do sada nisu registrovane kao autohtona oboljenja u Republici Srbiji. Međutim, zbog prisustva invazivnih vrsta komaraca, prije svega tigrastog komarca (Aedes albopictus), kao i zbog povećanog broja putovanja u zemlje u kojima su ove bolesti endemske, postoji mogućnost pojave uvezenih slučajeva i potencijalni rizik za lokalni prenos.
U cilju blagovremenog otkrivanja i sprečavanja širenja bolesti koje prenose komarci, u Republici Srbiji sprovodi se kontinuirani epidemiološki i entomološki nadzor.
Tokom proljećnih i ljetnjih mjeseci prati se brojnost i zaraženost populacije komaraca, kao i pojava obolijevanja kod ljudi i životinja. Nadležne institucije redovno analiziraju epidemiološku situaciju i preduzimaju odgovarajuće mjere prevencije i kontrole.
Mjere zaštite od bolesti koje prenose komarci
Najefikasnije mjere zaštite od bolesti koje prenose komarci usmjerene su na sprečavanje uboda komaraca i smanjenje njihove brojnosti.
Preporučuju se sljedeće mjere:
- upotreba repelenata na otkrivenim dijelovima kože;
- nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, naročito u večernjim i noćnim časovima;
- postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata;
- upotreba klima-uređaja ili mreža za krevet u područjima sa povećanim rizikom;
- izbjegavanje boravka na otvorenom u periodu najveće aktivnosti komaraca;
- uklanjanje stajaće vode iz saksija, buradi, guma, oluka i drugih mjesta pogodnih za razvoj larvi;
- sprovođenje larvicidnih i adulticidnih tretmana komaraca od strane nadležnih službi;
- informisanje putnika o zdravstvenim rizicima i mjerama zaštite prilikom putovanja u endemska područja.
(B92)
