Monografija posvećena umjetnici, profesorici, esejistici obuhvata opus od sedamdesetih godina 20. do početka treće decenije 21. vijeka
Valjevo – Monografija „Marina Nakićenović” autorke Nataše Kristić, valjevske istoričarke umjetnosti, esejistice i profesora likovne kulture, u izdanju Univerziteta umjetnosti u Beogradu (2022) doživjela je svoje prvo javno predstavljanje nedavno u Modernoj galeriji Valjevo. Slike, crteži, objekti, skulpture i asamblaži Marine Nakićenović, poznate akademske slikarke, profesorice u penziji Fakulteta primijenjenih umjetnosti u Beogradu, opus čija hronologija obuhvata period od sedamdesetih godina 20. do početka treće decenije 21. vijeka, našli su se u žiži interesovanja Nataše Kristić.
„Koračajući radoznalo, hrabro i postojano kroz ’vlastitu historijsku’, Marina Nakićenović nam se otkriva kao stvaralac u kojem se sustiču racio i intuicija, svijest i onirija, ovdašnje i fantastično, perceptivno i imaginativno, pasija i harmonija, sada i nekad.
Dijalektička tendencija nenamjernog mirenja naoko suprotstavljenih svjetova, obilježje je ne samo ukupnog stvaralačkog opusa umjetnice, već i njene ličnosti”, ističe Kristićeva u jednom od tekstova u monografiji. Na predstavljanju ove publikacije ona je istakla da je pravi izazov bilo pisati o dugom i složenom slikarstvu Marine Nakićenović.
Zavisno od toga u koju Marinu gledate, slikarstvo se može tumačiti sa izvjesnim finesama, izvjesnim razlikama, ocijenila je Nataša Kristić. I dodala da je nakon studija njeno slikarstvo krenulo od tačke koja je u tom trenutku u istoriji umjetnosti nazvana obnovom slike.
– Prvi koraci Marini krenuli su upravo u pravcu istraživanja klasičnog slikarstva i figura se našla kao epicentar njenih istraživanja u prvim godinama i ostala predmet njene potrage i u potonjim vremenima, iako je povremeno fluktuirao njen značaj, njeno pomjeranje na određena mjesta, u zavisnosti od toga šta je sve bilo „meta” njenog unutrašnjeg promišljanja i o slici i o sopstvenim emocijama, ali i o filozofiji slikarstva – ocijenila je Nataša Kristić. Ona je detaljno objasnila razvoj Marinina slikarstva tokom decenija, ali i konstatovala nešto što sve vrijeme prati njeno stvaralaštvo…
– Njene slike, kada gledate imate osjećaj da ste uronili u jedan svijet potpune meditativne tišine u kojem sve stoji. Ali, to je samo privid. Što duže posmatrate sliku i više pažnje posvetite detaljima, vidite kakvo bogatstvo oni kriju u toj svojoj pozadini… – poručila je Nataša Kristić.
Branimir Karanović, profesor emeritus Fakulteta primijenjenih umjetnosti, koji Marinu poznaje od studija i kasnije zajedničkog rada na univerzitetu, ocijenio je da je pred javnost izašla jedna prava kompletna monografija koja predstavlja autorku od njenog početka do zrelog doba. Marina i njen rad zaslužuju nešto ovakvo, istakao je profesor Karanović, dodavši da je monografija u tehničkom, redaktorskom i konceptualnom smislu – savršena.
Ovo je monografija ne samo o jednom autoru, slikaru, nego i o jednom vremenu, istakla je Marina Nakićenović, uz podsjećanje da je svoju odličnu saradnju sa Modernom galerijom Valjevo potvrdila svojim samostalnim izložbama slika, crteža, objekata koje su u ovom hramu moderne umjetnosti priređene 2009, 2014. i 2019. godine.
Predstavljanje monografije pratila je i projekcija filma „Vitez lutalica. Sva vremena su u nama”, zasnovanog na reinterpretaciji djela velikih majstora, filma čiji je autor Marina Nakićenović.
– Htjela sam da ovog „Viteza lutalicu” Simone Martinija izvučem iz istorijske slike i da nas on vodi kroz istoriju umjetnosti i da dođe do svake istorijske slike koja metamorfozira u moju sliku – rekla je autorka povodom svog filma.
Ka tajnom putu u vječnost
„Rame uz rame, na Marininim platnima marširaju: intimizam i opštevažeće, realizam i metafizika, stari majstori i asamblaž, zlatni listići i ’pikturalna kaša’, čipke i metalni lanci, glavice luka i krila lišena pripadnosti. U njenim zamislima neprestano pulsiraju segmenti radoznalog sopstva: dileme, strahovi, radosti, nadanja, ljubavi, gubici, neuvremenjenost, pripadanje, prolaznost, nadilaženje, želja da se otkrije tajni put u vječnost”, navodi Nataša Kristić u monografiji „Marina Nakićenović”.
(POLITIKA)
