Gotovo sve evropske zemlje prepoznale su značaj ovog problema i uvrstile ga u svoje zakonodavstvo, poručuje Medojević.
Da bi se usvojio zakon, dodaje, prvo moramo imati mjerodavne podatke, ali i mehanizme kako da se ta hrana usmjeri socijalno ugroženima.
„Ukoliko bi imali distributivni centar, što je Banka hrane godinama unazad predlagala, za prikupljanje i distrubiciju hrane koji bi na jednom mjestu sabirao i sumirao višak, koji je nastao na poljoprivrednom zemljištu, u toku proizvodnje, transporta, uvoza. Zaista gubimo veliku količinu hrane koja bi mogla biti preusmjerena ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, a u Crnoj Gori je stopa siromaštva 20%, a tu govorimo o 120 hiljada ljudi kojima je hrana evidentno potrebna“, istakla je Medojević.
Takođe, uništavanjem hrane emituje se velika količina metana, navodi Medojević. Pored mehanizama za prikupljanje, pregled i distribuciju hrane, predlaže i ukidanje pdv-a za hranu koja se donira.
„Na taj način bismo stimulisali sve one koji imaju viškove, da tu hranu preusmjere onima kojima je najpotrebnija. Ne kažem da ne bi sami proizvođači i trgovci donirali hranu da imaju mehanizme, ali bi značajno doprinijelo ukidanje ili smanjenje stope PDV-a, jer bi na taj način našli svoje ekonomske razloge“, kazala je Medojević.
Važno je i edukovati stanovništvo, jer se 50% hrane baca u domaćinstvima, naglašava Medojević. U okviru distributivnog centra, predlaže i uspostavljanje svratišta za beskućnike, gdje bi pored hrane imali uslove i za održavanje lične higijene. Ipak, kako poručuje, za sve to neophodna je politčka volja, ali i empatija.
(RTV Podgorica)
