Ako ste ikada posjetili slovenački dragulj – Bled, vjerovatno je to bilo u proljećnim ili ljetnjim mjesecima, kada ovu sve popularniju turističku destinaciju, s razlogom ponosnu na svoj simbol – rajsku pticu, pohode turisti iz cijelog svijeta. Još iz vremena stare Jugoslavije, Bled je bio omiljeno utočište zaljubljenika u prirodu i romantičnih parova, ali je globalnu pažnju privukao kada su svjetski mediji objavili da se upravo na njegovim obalama američki predsjednik Donald Tramp prvi put susreo sa roditeljima svoje supruge Melanije, rođene u ovim krajevima kojih se, nažalost, kako nam kažu mještani, danas rijetko sjeća.
Čarima jezera, sa jedinim prirodnim ostrvom u Sloveniji, nijesu odoljeli ni brojni državnici, niti zvijezde poput Đine Lolobriđide, Sofije Loren, Ričarda Bartona i Pola Makartnija. Ali, upravo ta sve veća svjetska slava donijela je i izvjesnu cijenu – lokalno stanovništvo polako gubi mir po kome je Bled nekada bio čuven.
Od šetnje do adrenalina
Zato je najbolja preporuka – posjetiti ga zimi! Tada snijeg pretvara ovo mjesto u živu razglednicu, dok se srednjovjekovni Blejski grad izdiže iz maglovitog sfumata kao sa platna starih majstora. U rijetkim trenucima potpune tišine jezero postaje ogledalo, u kome se oblaci i planine preslikavaju u gotovo nadrealnom miru.
Ekipa „Politike“ posjetila je Bled početkom februara, a Maja Lakota iz Informativnog centra „Triglavska roža“ otkrila nam je da posjetioci ovdje mogu lako da ispune i desetodnevni boravak raznovrsnim aktivnostima. Šetnja uređenom stazom dugom šest kilometara oko jezera samo je uvod u ponudu. U brojnim hotelima smješteni su moderni spa centri sa tematskim saunama iz kojih se pruža panorama na planinske vrhove. Za ljubitelje zimskih sportova, tu je čuveno skijalište Vogel, do kog vodi bledski ski-bus, a gondola vas podiže na 1.535 metara nadmorske visine.
Avanturisti mogu da isprobaju i najduži evropski zip-lajn „Dolinka“, dugačak četiri kilometra, koji nudi potpuno novu perspektivu ovog kraja. U blizini su i Kranjska Gora, Bohinjsko jezero i visoravan Pokljuka, bogata četinarima, pašnjacima, jestivim gljivama i ljekovitim biljem. Posjetioci rado obilaze i seoska gazdinstva, gdje degustiraju domaći kefir, med i čuvenu kruškovaču.
Čovjek koji je izmislio velnes
Malo ko zna da je Bled sredinom 19. vijeka proslavio neobični Švajcarac Arnold Rikli – vizionar i iscjelitelj koga su savremenici smatrali čudakom i asketom. Danas bismo ga nazvali pionirom velnesa.
Rikli je vjerovao u ljekovitu moć sunca, svježeg vazduha i umjerene ishrane. Njegove metode – ustajanje u zoru, duge šetnje u laganoj odjeći po hladnom vazduhu i biljna ishrana – danas djeluju kao savremeni zdravstveni trend. Zahvaljujući njemu, Bled je postao prestižno lječilište evropske elite.
Njegovo nasljeđe živi u hotelu „Rikli balans“, dijelu lanca „Sava hoteli Bled“, gdje gosti i danas mogu probati jela pripremljena po njegovim receptima. Upravo tu smo degustirali ovsenu kašu sa voćem, ali smo brzo posustali pred bogatom trpezom lokalnih organskih proizvoda – od sira mohant do čaja od smrekinjih grančica koji garantuje miran san uz zimski mir jezera.
Kremšnita se pravi bez konzervansa i mora se pojesti u roku od 24 časa. Pravi test kvaliteta, kažu, jeste blago protresanje kolača – ako se ne raspada, spreman je za uživanje. Omazali smo i metlicu od miksera i shvatili da je kremšnita lijepa u svim fazama spremanja. Tu se prave i ostali zanimljivi kolači, ali i Riklijevi medenjaci po njegovoj recepturi, sa cimetom, medom, karadamonom.
Tišina kao luksuz i 99 stepenika života
Među zaposlenima u hotelu sreli smo i brojne radnike iz Srbije, kojima Slovenija predstavlja zemlju novih mogućnosti. Minimalna zarada od oko 1.000 evra za mnoge je značajan motiv za dolazak. Među njima je i student medija Marko Lazarević koji radom u restoranu finansira studije, ali i promoviše srpski radio u Sloveniji.
Poseban doživljaj predstavlja posjeta bledskom ostrvu, do kog se stiže tradicionalnim čamcem – pletnom, kojim mogu da upravljaju isključivo članovi dvije stare bledske porodice.
Na ostrvu nas je dočekala Romana Bohinc, čuvarka i „živa enciklopedija“ ovog mjesta, koja nas je povela ka crkvi Uznesenja Marijinog. Do nje vodi 99 stepenika iz 17. vijeka, a svaki od njih podsjeća na životni put – na teret koji nosimo, trud koji ulažemo, ali i na ljepotu koju otkrivamo tek kada se ne odustane. I zaista, kada smo savladali posljednji stepenik i pogledali jezero koje se pruža ispod ostrva, javio se osjećaj tihog trijumfa. U tom trenutku postaje jasno da su padovi neizbježni, vjetrovi često nemilosrdni, ali da upravo zato svaki dostignuti vrh ima neprocjenjivu vrijednost, a radost koja ga prati ostaje duboko urezana.
Unutrašnjost crkve, sa bogato ukrašenim baroknim oltarom, ostavlja snažan utisak. Ovo je jedno od najpopularnijih mjesta za vjenčanja ne samo u Sloveniji, a brak ovdje mogu sklopiti i pravoslavci, jer, kako kažu crkveni oci, čovjek je čovjek bez obzira na vjeru kojoj pripada. U središtu crkve nalazi se čuveno zvono želja. Posjetioci ga povlače, ali, kako nam je naglasila Romana, suština ovog obreda nije u želji. „Najvažnija je zahvalnost“, kaže ona.
U tom jednostavnom savjetu sabira se i filozofija ovog mjesta – ne samo težiti onome što želimo, već naučiti da prepoznamo vrijednost onoga što već imamo, svakog trenutka koji nam je darovan.
Poslije duhovnog predaha, posjetili smo crkveni muzej i uživali u tradicionalnoj potici – kolaču od suvog voća koji se vjekovima priprema u ovom kraju. Osnovni sastojak su sušene kruške sa drveta koje raste tik uz crkvu. Jednostavan ukus, proživljen u ambijentu tišine i vode, pretvara se u iskustvo koje ostaje dublje od svake razglednice.
Teško je na malom prostoru opisati sve ljepote Bleda. Ali, zima otkriva njegovu suštinu – kada turistička gužva utihne, ostaje prostor u kome se priroda ne samo gleda, već i sluša – kako snijeg pada na vodu. Kako zvono odjekuje preko jezera. Kako se u magli gube granice između prošlosti i sadašnjosti. U tom miru čovjek lakše čuje i sebe.
Možda upravo zato Bled nije samo destinacija. On je podsjetnik da se ponekad moramo udaljiti od svijeta da bismo mu se vratili mirniji.
Ljubav iznad jezera
Blejska tvrđava posljednjih godina postala je jedna od najtraženijih romantičnih adresa u ovom dijelu Evrope. Na vidikovcima starog utvrđenja sve češće se organizuju prosidbe, ali i svečane ceremonije vjenčanja, uz spektakularan pogled na jezero i ostrvo.
Tokom posjete tvrđavi sreli smo i jedan mladi par iz Amerike. Dok smo se peli ka vidikovcu, morali smo nakratko da zastanemo – prostor je bio rezervisan za poseban trenutak. U svečanoj atmosferi, uz fotografe i nekoliko svjedoka, mladić, koji radi u američkoj administraciji, upravo je tu zaprosio svoju izabranicu.
Ova romantična iskustva, međutim, imaju i svoju cijenu. Zakup prostora na tvrđavi naplaćuje se i za prosidbe i za vjenčanja, a cijene se kreću od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, u zavisnosti od obima ceremonije. Nakon vjenčanja, slavlje se može organizovati i u restoranu smještenom unutar tvrđave, što mladencima omogućava da najvažniji dan provedu u ambijentu srednjovjekovnih zidina i pogledu koji ostaje za pamćenje.
(Politika)
