Francusko-njemački non-pejper o BiH: Pritisak na Republiku Srpsku i indirektan udar na Srbiju?

U Odsustvu jedinstva u briselskom klubu, gdje se pojedine zemlje, poput Mađarske, protive izolaciji rukovodstva u Banjaluci, Pariz i Brisel posegnuli su za već viđenom taktikom non-pejpera, sa ciljem da „jednim udarcem“ pogode tri mete: politički sankcionišu lidere Republike Srpske, ugroze njen opstanak i dodatno otežaju pozicije Srbije.

Naime, diplomatska akcija Njemačke i Francuske, koje su skrojile dokument u kojem pozivaju ostale članice EU da prekinu sve kontakte sa vodećom trojkom RS – predsjednikom Miloradom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i prvim čovjekom parlamenta Nenadom Stevandićem – i protiv njih pooštre kaznene mjere, indirektni je udar i na Beograd. Jer, svaka institucionalna ili politička podrška koju Srbija pruža Banjaluci – bez obzira na to što ona proizlazi iz Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama, kao i iz načela definisanih u Deklaraciji Svesrpskog sabora – ubuduće bi mogla da bude tumačena u Briselu i drugim zapadnim centrima kao neposlušnost i konfrontacija, pa i da posluži kao izgovor za politiku „štapa“ EU prema Srbiji.

Ovaj non-pejper dodatno komplikuje inače paradoksalnu situaciju kada je riječ o Bosni i Hercegovini. EU i njeni predstavnici optužuju Dodika i čelnike RS za secesionizam i insistiraju na očuvanju teritorijalnog integriteta BiH. To, međutim, rade samo verbalno. U praksi, posebno preko odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg Banjaluka ne priznaje, konstantno podrivaju opstanak zajedničke države i ruše Dejtonski sporazum na kojem ona počiva.

O opasnoj francusko-nemačkoj akciji raspravljao je i Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojem je predsjedavao Aleksandar Vučić, a stigao je i odgovor iz Banjaluke.

Tako je Dodik rekao da je „non-pejper“ produbljivanje krize, gubljenje vremena i novca i još jedan avanturistički pristup BiH:

– I ovo pokazuje da za 30 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, o BiH vodeće države EU nisu naučile gotovo ništa. Umjesto da su se energija i volja usmerile na realno sagledavanje situacije, uzroke i posledice, devastaciju ionako krhkog demokratskog kapaciteta od strane međunarodnih činilaca, Nemačka i Francuska krenule su prečicom i silom. Ni jedno ni drugo istorijski nije proizvodilo rezultat u BiH.

Stevandić je poručio da je non-pejper o BiH nastavak pokušaja da se obesmisli Republika Srpska i ocijenio da je taj dokument došao u geopolitičkom momentu kada postoje pokušaji da se Srbija destabilizuje iznutra. On nije iznenađen sadržinom dokumenta:

– Potpuno je jasno da je geopolitički momenat bio pogodan da se dodatno opterete i Republika Srpska i Srbija, koju lažno optužuju iz Sarajeva da se miješa u unutrašnje poslove BiH. A Srbija ima obavezu, jer je BiH nastala i njenim potpisom na Dejtonskom sporazumu, da brani Republiku Srpsku i svoj narod – naveo je Stevandić.

On je ocijenio da se Njemačka sada „dokazuje“ i da želi da pokaže svoj politički uticaj, a da joj je „najzgodnije preko Srba“, kao i da je sve što se radi protiv Republike Srpske zasnovano na lažima.

Diplomata Zoran Milivojević ukazuje, za „Novosti“, da smo prije godinu-dve imali inflaciju „non-pejpera“ i da se očigledno sad ta taktika ponovo vraća na scenu kada je riječ o politici EU:

– Ovakvi dokumenti obično su uvod u neku akciju. Podsjetiću na „non-pejper“, isto Francuske i Njemačke, koji je posle proizveo Ohridski sporazum sa nametanjem rješenja za Kosovo kroz faktičko priznavanje. I ovaj „non-pejper“ o BiH pokazuje želju nekih centara moći i neke političke elite u Evropi da se „zaostali posao“ riješi. Interesantno je da se njegovo objavljivanje poklopilo sa godišnjicom potpisivanja Dejtonskog sporazuma i kada se na globalnom planu neke stvari lome. Došlo je do promjene u Vašingtonu, mijenjaju se i ideološko-političke strategije u međunarodnim odnosima, imamo uspon nacionalnih politika i suverenizma u Evropi. Zato akciju Berlina i Pariza oko BiH treba posmatrati i u tom kontekstu.

Milivojević kaže da je „non-pejper“ pokušaj da se osnaži Šmit, odnosno politika i interesi prije svega Njemačke na ovim prostorima. Zvanični Pariz, dodaje, to slijedi, jer Emanuel Makron želi da ojača pozicije Francuske u EU, ali i svoje lične, na unutrašnjem planu, gdje gubi podršku.

– Insistiranjem Banjaluke na izvornom „Dejtonu“ štite se nacionalni interes i politika cijelog srpskog naroda, ne samo u BiH, i to je nešto što smeta ovim centrima moći. Oni to vide kao još jedan proboj nacionalne politike, koji se dešava u Evropi, i žele to da zaustave u BiH. Francuska i Njemačka i ovom akcijom hoće da pokažu da su oni osovina u EU koja odlučuje i sačuvaju dosadašnjnu briselsku politiku koja je u ozbiljnoj krizi.

CEREMONIJA POVODOM TRI DECENIJE OD SPORAZUMA KOJIM JE OKONČAN RAT
CVIJANOVIĆEVA I ĐURIĆ U DEJTONU
DEJTON u Ohaju domaćin je proljećne sjednice Parlamentarne skupštine NATO u okviru koje će se obilježiti i 30. godišnjica postizanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ovoj manifestaciji prisustvovaće srpski član i predsjedavajuća Predsedništva BiH Željka Cvijanović, a već su doputovali i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović. Srbiju će na skupu predstavljati šef diplomatije Marko Đurić. On će na marginama imati odvojene susrete sa američkim i evropskim zvaničnicima, saopšteno je iz MSP. Mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH postignut je 21. novembra 1995. u američkoj vazdušnoj bazi „Rajt-Peterson“ u blizini Dejtona.

(Novosti.rs)