Nekada braća po slobodi, danas rivali bez milosti: Hronika političkog razlaza Abazovića i Krivokapića

Nekadašnji simboli promjena u Crnoj Gori, Dritan Abazović i Zdravko Krivokapić, od saveznika koji su zajedno rušili tridesetogodišnju vlast DPS-a, pretvorili su se u ljute političke protivnike čije međusobne optužbe sve više podsjećaju na politički rat bez rukavica.​

Početak: Povjerenje i zajednička misija

Nakon istorijskih izbora 30. avgusta 2020. godine, Abazović je bio ključni faktor u formiranju 42. Vlade, podržavajući Krivokapića za premijera uprkos protivljenju unutar koalicije. Krivokapić je tada tvrdio da mu je Abazović obećao lojalnost:​Nedeljnik+2Al Jazeera Balkans+2Borba+2

„On je meni rekao da me nikada neće izdati. Naravno da je ovo izdaja, ne mene lično, ličnost dođe i prođe, ovo je izdaja narodne volje koja je bila vrlo jasna“ .​

Raskol: Od partnera do protivnika

Sukobi su eskalirali kada je Abazović, uz podršku DPS-a, inicirao smjenu Krivokapićeve vlade i formirao manjinsku vladu.

Krivokapić je to nazvao „nečasnim i nemoralnim“ činom

„Dritan Abazović je napravio nešto nečasno i neprofesionalno, da ne kažem potpuno nemoralno, a to je da je promijenio volju naroda od 30. avgusta sa DPS-om i srušio Vladu da bi dobio fotelju i čuvao je do današnjeg dana“ .​

Abazović je odgovorio tvrdnjom da je jedini podržao Krivokapića kao premijera:

„Jedini čovjek koji je prihvatio da on bude premijer sam ja. I šta sad reći za njega?“ .​

Optužbe i javni napadi

Krivokapić je optužio Abazovića za manipulacije i političke igre:​

„Taktiku ‘raspameti i svakoga prevari’ nije osmislio Zdravko Krivokapić, već Dritan Abazović“ .​

Abazović je, s druge strane, kritikovao Krivokapićeve izjave o Crnoj Gori kao srpskoj državi, ističući potrebu za građanskim pristupom

„Proces stvaranja Crne Gore kao građanske države neće biti baš brz“

Epilog: Politički razvod bez pomirenja

Krivokapić je odbio da izvrši primopredaju dužnosti Abazoviću, ostavljajući mu samo poruku

„Primopredaja dužnosti predsjedniku Vlade kao protokolarni gest praktikuje se u uslovima nespornog legitimiteta. Obzirom da imamo kršenje ustavnih i poslovničkih procedura, ne želim da simuliranjem redovnosti, pružam legitimitet očiglednom kršenju demokratskih i pravnih postulata“.

Ova politička saga pokazuje kako su nekadašnji saveznici postali žestoki protivnici, ostavljajući za sobom razočarane građane i narušeno povjerenje u političke promjene.