Analitičari otkrivaju: Političari iz Prištine se više bave predsjednikom Srbije nego pravim problemima
Albanske političke partije na Kosovu i Metohiji se u izbornoj kampanji uglavnom bave predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je u fokusu njihove kampanje, i sjeverom Kosmeta, jer tako izbjegavaju suočavanje sa realnim problemima i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju građani i kosovsko društvo, ocijenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).
U dvije analize „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021: Šansa za novi početak?“ i „Prijevremeni izbori na Kosovu 2021: Kraj jedne epohe“, IFIMES analizira završnicu izborne kampanje petih prijevremenih parlamentarnih izbori koji će biti održani na KiM 14. februara.
Ovaj Institut navodi da je Vučić izgovor i opravdanje za sve i ocjenjuje da je to u osnovi pogrešan pristup, jer umjesto da se poveća politička kultura, ona je na tzv. Kosovu u svakom narednom izbornom ciklusu u stalnom padu.
Prema navodima IFIMES-a, izborna kampanja protiče bez inovativnih pristupa, politički protivnici bave se jedni drugima dok su izostavljene ključne teme, kao što su suočavanje za pandemijom kovid-19 vakcinacijom, posledicama poplava, borba protiv kriminala i korupcije, obnova i razvoj ekonomije, socijala, obrazovanje, zaštita životne sredine, zaustavljanje masovnog iseljavanja, stvaranje inkluzivnog društva.
Iako je ustavom i izbornim zakonom jasno određeno da predstavnici manjina biraju svoje predstavnike, situacija na terenu je potpuno drugačija, navodi IFIMES i ističe da vodeće albanske političke stranke pokušavaju da utiču i na izbor poslanika iz manjinskih zajednica, koji bi zastupali i odgovarali njihovim interesima, a ne manjinskoj zajednici.
„Rak rana“ društva su organizirani kriminal i korupcija, navodi IFIMES i ističe da su nosioci kriminala politički lideri, koji svoje korijene vuku iz OVK.
Prema navodima Međunarodog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, pitanje rešavanja odnosa i dijaloga između Beograda i Prištine preuzeo je na sebe predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je, kako navodi IFIMES, preuzeo na sebe najteže srpsko nacionalno pitanje, koje su mu u amanet ostavili Slobodan Milošević i njegova Socijalistička partija Srbije, Vojislav Koštunica (DS S) i Boris Tadić (DS).
Potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma napravljen je značajan iskorak u dijalogu između zvaničnog Beograda i Prištine, ocjenjuje IFIMES.
Analitičari upozoravaju na opasnost, da zbog međusobnog priznanja između Izraela i tzv. Kosova i uspostavljanja punih diplomatskih odnosa može doći do novog talasa zaustavljanja međunarodnih priznanja tzv. Kosova, posebno od strane muslimanskih zemalja i zemalja članica Pokreta nesvrstanih, navodi IFIMES.
Dolaskom nove američke administracije na čelu sa predsjednikom Džozefom Bajdenom doći će do ponovne konfrontacije SAD sa Rusijom, ocjenjuje Institut i dodaje da u novoj konstelaciji odnosa između SAD i Rusije, Srbija mora biti oprezna, da ne postane kolateralna šteta njihovih međusobnih odnosa, posebno zbog važnosti okončanja dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine.
IFIMES ističe da retorika albanskih političkih lidera o organizovanju referenduma o pripajanju tzv. Kosova Albaniji nanosi konstantnu štetu tzv. Kosovu, jer se u ozbiljnim političkim krugovima smatra da bi pokušaj takve političke avanture mogao skupo da košta Prištinu.
Skupština tzv. Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mesta zagarantovano za pripadnike manjinskih zajednica.
Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mesto, navodi IFIMES.