Ključna poruka iz Pariza: Inovativno rješenje za budućnost Kosova

Inovativna rješenja jedina su moguća za pitanje Kosova i Metohije, ocijenio je Makron tokom razgovora sa Vučićem koji se i sam založio za takvo rješenje koje bi vodilo do kompromisa.

Inovativno rješenje za Kosovo

Posle susreta Vučić nije otkrio o kakvim se konkretnim predlozima radi, ali je ocijenio da je ključno da Priština shvati da ne može da dobije bilo šta sa spiska želja, već da mora da se razgovara da bi se postigao politički kompromis.

„Predsjednik Makron ima velike ambicije, perfektno poznaje geopolitiku, za razliku od drugih nije strašljiv u pronalaženju inovativnih rješenja, bilo bi dobro kada bi imao više slobode u toj vrsti političkog dogovora“ rekao je Vučić nakon sastanka.

Istoričar dr Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju kaže da tih inovativnih rješenja još nema u stvarnoj politici, jer Francuska priznaje jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. On ne očekuje da Makronova najavljena inovativna rješenja budu radikalno nova u samoj politici.

„Verujem da se ova terminologija uglavnom odnosi na neka praktična rješenja na terenu koja bi vjerovatno imala tendenciju da se traže konkretna rješenja u dobroj upravi, u ostvarenjima konkretnih projekata u oblasti ekonomije ili kulture, a sve to u okviru nekih integrativnih procesa koji će možda ovog puta biti ponuđeni Srbiji i Kosovu i Metohiji po ubrzanoj metodologiji“, kaže Sretenović.

Simbolički nerješen rezultat

On očekuje da će se, kakvo god inovativno rješenje bude primenjeno, vjerovatno raditi o nekoj vrsti simboličkog nerješenog rezultata, uz podršku da se krene sa konkretnim rješenjima odnosa na terenu.

„Sigurno je da ovaj termin nosi sa sobom i neku vrstu želje francuskog predsjednika da simbolički preotme taj ideološki kapital inovativnosti i dinamike koji su do sada držale Sjedinjene Američke Države. Makron želi da pokaže pokretački duh, novu snagu Evrope koja će pokrenuti situaciju sa nulte tačke, kao što su to Amerikanci uspeli kada su albansku stranu natjerali da odustane od blokade, od taksi na srpsku robu“, ocjenjuje Sretenović.

Obamino i Bajdenovo “čedo”

Istoričar Dragomir Anđelković kaže da treba imati u vidu da je Emanuel Makron, kako kaže, Obamino čedo i ima jako bliske odose sa njegovim ljudima koji sada okružuju novog američkog predsjednika. On podsjeća da Makron ima i solidne odnose sa Džo Bajdenom, a to, kako kaže, u ovom trenutku uopšte nije loše po Srbiju.

„Makron može da nam bude jedna vrsta linka ka američkoj administraciji, on ipak ima više razumjevanja za naše probleme oko Kosova, nekoliko puta se izjasnio u prilog rješenja koje bi zadovoljilo i nas, te može da bude neko ko bi nam poboljšao kontakte sa novom američkom administracijom. Ipak, ne mislim da će Makron u potpunosti slediti američku liniju, možda će čak i doprinjeti da ona u nekim segmentima bude redefinisana, da se uvaži i naše mišljenje, jer bez našeg popuštanja nema rješenja“, kaže Anđelković.

Upitan da li Francuska postaje glavni igrač u pregovorima o budućnosti Kosova i Metohije, da li Makronov poziv Vučiću i najava inovativnih rešenja znači da Njemačka ostaje po strani, Sretenović kaže da je u Evropi počeo proces utrkivanja za novu raspodelu moći unutar transatlantskog savezništva, pa možda možemo da govorimo o procesu u kome Evropa želi da preotme utisak da je Amerika, posebno sa Trampom na čelu, davala ritam rješenjima na Balkanu.

„Ta simbolička konkurencija neće dovesti do bitnih udaljavanja između francusko – nemačkog para koji je stub i okosnica Evropske unije. Francuska politika će vjerovatno ići ka nekim komplementarnim rješenjima u zajednici sa Njemačkom. Francuska nikada neće žrtvovati svoje odnose sa Njemačkom zarad nekog trećeg pitanja, koje je pri tom percipirano kao manje bitno“, ocjenjuje sagovornik Sputnjika iz Instituta za savremenu istoriju.

Njemačka gubi primat

S druge strane Dragomir Anđelković smatra da Njemačka ipak gubi primat u vođenju pregovora između Beograda i Prištine, ali naglašava da to u ovom trenutku uopšte nije važno.

„Bitno je to što Njemačka nikad nije pokazala bilo kakvu spremnost da odstupi od po nas najnepovoljnijeg rješenja, dok je s druge strane Francuska davala signale da tako nešto može da prihvati. Tako da, Francuska je povoljnija pozicija za nas. Može i da se odrazi na američki stav, ta da nam se možda nešto i ponudi. Da li će tako biti ili ne, vidjećemo“, kaže Anđelković.

Posle susreta u Parizu Vučić je izjavio da očekuje dalje jačanje bilateralnih odnosa, ali i ozbiljnu podršku Francuske na putu evropskih integracija Srbije.

Šansa u bilateralnim vezama

Sretenović kaže da u osvrtu na ovaj susret veliku pažnju treba posvetiti upravo razgovorima o bilateralnim odnosima, jer je to polje na kome treba očekivati konkretne rezultate.

„Ono što razlikuje Francusku i Nemačku na jugoistoku Evrope, a posebno u odnosu prema Srbiji, to je percepcija Francuske kod većine Srba kao tradicionalne, savezničke, bliske i dobronamerne zemlje. To je intelektualni kapital koji Srbija poseduje u Francuskoj, koji su predsednik Vučić i aktuelna srpska politika prepoznali. Zato mi se čini da je akcenat u ovim razgovorima ipak stavljen na treću tačku, a to su bilateralni odnosi, gde će sigurno doći do razvoja i daljeg produbljivanja u oblasti obrazovanja, kulture, ekonomije, investicija“, kaže Sretenović.

On dodaje da i po pitanju evrointegracija takođe mođemo očekivati konkretna rješenja, posebno zbog novog pristupa otvaranju poglavlja koji je predložio upravo Makron.

Jednačina sa puno nepoznatih

Sretenović podsjeća da franucka diplomatija želi da pokrene ovo pitanje zbog početka predsjedavanja EU 2022. godine, kako bi sebi pripisala poen, a evrointegracije nas ponovo vraćaju na ključno pitanje dogovora sa Prištinom.

„Na proljeće ćemo znati kakve će ingerencije imati Miroslav Lajčak kao pregovarač Evropske unije, a drugo je pitanje ko će dobiti izbore u Prištini. Tamo je situacija trenutno politički blokirana, spremaju se izbori, nije sigurno ko će od dve grupacije dobiti, Kurtijeva ili Haradinajeva. EU, Francuska i Nemačka svakako će u toj političkoj borbi na Kosovu igrati na kartu Kurtija. Da li će to ići u prilog rješavanju problema između Srbije i samoproglašenog Kosova, to ćemo vidjeti“, kaže Sretenović na kraju razgovora za Sputnjik.