Medojević: Dječiji dodatak da dobiju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica

Smatram da dječiji dodatak treba da dobiju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, nezavisno koliko ih ima u porodici i nezavisno od toga da li su im roditelji korisnici socijalne pomoći. Razlog je što nemamo podršku države ljudima koji zapadaju u teškoće a njih je svakih danom sve više i oni nemaju kome da se obrate za pomoć, poručila je predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević.

Prema njenim riječima, Crna Gora nema mjere prevencije siromaštva  pa tako u Crnoj Gori čak 40 odsto  djece živi u domaćinstvima koja  su u riziku od siromaštva.

„Najavljuje se uvođenjenje dječijeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori. Takva inicijativa je postojala i ranije i ušla je sistemsku proceduru, ipak nije  se realizovala. Smatram da u situaciji u kojoj se nalazimo a ona je izuzetno teška, treba djelovati preventivno  i spašavati najugroženije za početak. Kasnije, kada se situacija popravi može se ići ka obuhvatanju većeg broja djece“, naglašava ona.

Medojević ističe da u Crnoj Gori dječiji dodatak iznosi svega 24 eura i mogu da ga dobiju djeca, maksimalno troje u porodici,  čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći.

„Mnogo je onih koji ne zadovoljavaju formalne uslove za dobijanje socijalne pomoći, razloga je za to mnogo ( neriješeno nasledstvo među rođacima, posjedovanje imanja koje se ne može prodati itd ) te su izopšteni iz podrške države“, navodi ona.

Na drugoj strani, kako dodaje, imamo kao recidiv prošle vlasti, dosta onih koji primaju socijalnu pomoć a ne nalaze se među ugroženima.

„Formalno su zadovoljili  uslove, ne libeći se da stanje predstave drugačije od realnog stanja. Dječiji dodatak mora pratiti potrebe djeteta do okončanja školovanja tj. do sticanja prvog zvanja kako bi se spriječilo ciklično siromaštvo tj. da danas siromašna djeca sjutra  ne budu siromašni roditelji“, kazala je Medojević.

Ona dodaje, da kada se ekonomska situacija popravi, onda sva djeca treba da primaju dječiji dodatak kao što je to u najvećem broju država u Evropi.

„Smatram da sva djeca iz socijalno ugroženih porodica moraju imati besplatnu užinu u školi, voznu kartu kao uostalom i penzioneri sa  najnižim primanjima.  Neophodno je da ova kategorija ugrožene djece ima besplatan vrtić, dnevni boravak kako bi roditelji mogli da rade, besplatne knjige i školski pribor( u sadasnjim okolnostima on -line nastave,  računar i internet)“, smatra Medojević.

Predsjednica Banke hrane tvrdi da poklanjanje besplatnih knjiga prvacima čiji roditelji mogu priuštiti ove troškove, u ovoj situaciji nije neophodno, bolje  je ta sredstva usmjeriti ka onima koji  zaista nemaju uslova da ih kupe.

„Socijalna primanja su u našoj državi ponižavajuća i trebaju se uskladiti sa stvarnim troškovima života.  Socijalni stanovi i određeni broj besplatnih  kilovat sati  su neophodni kako bi djeca imala siguran  i topli dom. Alimentacioni fond je način da se djeca zaštite od siromaštva i neodgovornih roditelja“, smatra ona.

Podrška  države hraniteljskim porodicama je, kako ocjenjuje,  dobra i mogla bih biti primijenjena na biloške porodice djece, kako bi se  osnažila i sačuvala porodica.

„Sjenku na socijalnu politiku jedne države pada kada se djeca liječe  putem sms-a a hrane i oblače donacijama građana. Moramo imati sistemsku podršku države za rješavanje ovih nagomilanih problema. Ne smijemo se oslanjati na podršku osiromašenih građana i njihovu humanost“, poručuje ona.

Medojević ističe da ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija.