Knežević: Đukanović ne želi mirnu tranziciju vlasti

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević rekao je da je jasno da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne želi mirnu tranziciju vlasti nakon što je pozivajući se na kršenje Ustava odbio da potpiše niz zakona koji su usvojeni na sjednici održanoj 29. decembra.

Knežević kaže da Crna Gora nije ni izlazila iz krize, i da je nakon 30. avgusta bilo jasno da Đukanović ne želi mirnu tranziciju vlasti i da će pokušati na novom ideološkom konceptu, navodno odbrane nezavisnosti Crne Gore, da podrije novoforniranu vlast i novoformiranu parlamentarnu većinu.

Prema njegovim riječima, sve što se desilo nakon 28. decembra je klasičan narativ ponašanja Mila Đukanovića koji će pokušati da vrši opstrukciju u narednom periodu.

Kaže da ovo nije samo krivica skupštinske većine, već i izvršne vlasti, tj. vlade koja je imala mogućnost da setom zakona o lustraciji, porijeklu imovine, parlamentarnom nadzoru, o tužilaštvu, napravi institucionalni osnov kako bi se krenulo sa demontažom Đukanovićevog režima po dubini.

“Desio se da Državna izborna komisija 28. decembra nije željela da verifikuje mandat poslaniku URE i poslali su poruku da ne priznaju izbore 30. avgusta, Ustav, zakone o izboru odbornika i poslanika i to je prvi put u svijetu da DIK nije željela da verifikuje mandat poslaniku koji je trebalo da stupi na poziciju poslnika koji je podnio ostavku. Nas očekuje veliki posao i izazovi ukoliko ne bude spremnosti u Vladi da se odupremo izazovima, koristeći Ustav i zakone ali jasno i striktno – mi ćemo se svakodnevno suočavati sa ovakvim situacijama”, rekao je Knežević.

Imamo 40 sudija koji su stekli pravo da odu u penziju, preko 15 tužilaca su stekli pravo za penziju ali oni pokušavaju da opstruiraju mirnu tranziciju vlasti i da u nekim sudskim procesima utiču na parlamentarnu većinu i pomažu DPS-u”, kaže jedan od lidera DF.

Ističe da je neophodan set zakona iz oblasti pravosuđa kako bi se razriješila ozbiljna kriza u pravosuđu i “pokidali kraci kriminalnih hobotnica koje su povazane sa crnogorskim pravosuđem”.

Govoreći o planu rada, Knežević kaže da je zakonska procedura jasna.

“Mi bismo trebali oko 20. januara da ponovo izglasamo Zakon o slobodi vjeroispovijesti i sve zakone koje je Milo Đukanović odbio da potpiše i na taj način on ima ustavnu i zakonsku obavezu da da kada drugi put dođu kod njega budu potpisani. Ukoliko to ne uradi, onda se stiču uslovi da se Ustavni sud izjasni o njegovom kršenju Ustava i kreće procedura za njegovu smjenu”, objasnio je Knežević.

“Vjerujem da je Đukanović dovoljno pametan i fleksibilan da zadrži funkciju predsjednika države i da će drugi put potpisati ovaj zakon, ako se to ne dogodi onda imamo ozbiljnu krizu i na testu je i država i sam Đukanović”, rekao je Knežević.

Nepotpisujući sporni zakon, kao i set zakona, Đukanović je našao obrazloženje da nije bilo kvoruma zato što je jedan od poslanika koji je inficiran kovidom glasao onlajn.

“To nije tačno, jer je u aprilu i maju prošle godine kada je na vlasti bio DPS zajedno sa koalicionim partnerima, 50 poslanika iz crnogorskog parlamenta glasalo onlajn utvrđujući dnevni red, glasajući za zakone. Na taj način ako bi se koristila ta analogija, onda bi svi zakoni koje smo donosili posle aprila bilu upitni i ne bi imali karakter ni ustavnosti ni zakonitosti”, kaže on.

Prema njegovim riječima, radi se o očajničkom potezu Mila Đukanovića koji pokušava da se pred kongres 23. januara bolje pozicionira u odnosu na Duška Markovića pošto ih očekuju velike partijske borbe i partijske čistke.

“Đukanović želi da dovede mlade lavove i počisti kadrove Duška Markovića, dok Duško Marković želi da ostane na svojoj poziciji i dovede nekoga na poziciju predsjednika od ljudi koji su njemu lojalni”, pojašnjava Knežević.

Dubinske promjene su neophodne da se ne bi ponavljale situacije kao 28. decembra – da Državna izborna komisija ne želi da verifikuje mandat poslaniku URE koji je dobio na izborima, kaže Knežević.

Smatra da ova parlementarna većina mora opstane zato što su joj građani dali povjerenje i da Demokratski front nikada nije kritikovao vladu da bi je rušio nego da bi ona bila bolja.

“Sve ono što bude dobro mi ćemo podržati, sve ono što bude loše mi ćemo kritikovati zbog interesa građana Crne Gore i smatramo da i premijer Krivokapić i vicepremijer Abazović i ostali ministri moraju više da provode vremena u razgovoru sa predstavnicima parlamentarne većine, sa predstavnicima parlamentarnih stranaka kako bismo našli optimalni model djelovanja u izazovima pred nama”, zaključio je Knežević.