Ruski doktor: Strah je saveznik virusa, pod stalnim stresom postajemo veoma ranjivi!

Da virus korona napada nervni sistem slažu se brojni naučnici iz raznih zemalja. Na početku pandemije se uglavnom govorilo o posledicama koje kovid 19 ostavlja na disajne organe, prije svega na pluća. Ipak, situacija je mnogo delikatnija, a glavni problem je slabljenje imuniteta zbog straha među ljudima i zagađenosti prirode. U čak 93 odsto gradova na svijetu vazduh je lošiji od propisanih normi, a brojni pokazatelji svedoče da je smrtnost od korone veća tamo gdje je vazduh zagađeniji.

Ovako, u ekskluzivnom intervjuu, za „Novosti“, govori dr Aleksej Borisovič Danilov, šef katedre nervnih bolesti na čuvenom Sečenovskom univerzitetu u Moskvi. Jedan od najpriznatijih ruskih profesora mlađe generacije, pobornik gesla „Bolje spriječiti nego liječiti“, upozorava da na problem kovida 19 ne treba gledati „samo usko kroz liječenje pluća i organa za disanje“, već se mora jačati imuni sistem čovjeka.

„Nije dovoljno samo jesti zdravu i raznovrsnu hranu. Čovjek mora imati dobar san, mora da boravi na čistom vazduhu, vrlo je važno da vodi računa o svom psihičkom stanju, jer kada je stalno pod stresom i u strahu, postaje ranjiv“, poručio je on.

Borisovič Danilov navodi da živimo u vremenu infodemije, tj. jakog informativnog i psihološkog pritiska na ljude.

„Panika među stanovništvom se širi velikim brojem informacija. Problem je i u tome što u toj tzv. informativnoj epidemiji govore ljudi koji nisu kvalifikovani da govore o određenoj bolesti. Priča svako ko stigne, pa ili širi paniku ili lažni optimizam. Činjenica je da strah čini ljude ranjivim. Njima opada imunitet i mogu postati žrtve raznih bolesti, ne samo virusa korona. A, one koji od jutra do mraka gledaju TV i slušaju katastrofične informacije, razumljivo je da dodatno hvata strah“, dodao je on.

Ruski doktor napomenuo je da je neosporno je da je simptom gubitka čula mirisa i ukusa, koje su mnogi pacijenti navodili kao nešto što je prethodilo zarazi, posledica problema u centralnom nervnom sistemu.

„Kod većine bolesnika poslije određenog vremena vrati se čulo mirisa i ukusa, ali kod nekih taj period traje duže, a nekima se ta čula ne oporave. Imunitet i psiha su jako povezani. Da gruba izolacija ili samoizolacija štete, potvrđuju podaci koje iznose psihijatri. To što se zabranjivalo starim ljudima da izlaze na ulicu nije doprinijelo njihovoj zdravstvenoj zaštiti nego je ispalo svojevrsno kažnjavanje. Starijim ljudima je neophodna svakodnevna šetnja na čistom vazduhu. To je za njih kao važna terapija. Zatvaranje građana u stanove povećalo je broj poziva psihijatrima i psiholozima. Takvim osobama je televizor bio izvor straha. To što će ljudi na normalnom rastojanju da šetaju po parku sigurno neće uticati na rast broja zaraženih“, kazao je on.

Osim što je šef Katedre za nervne bolesti na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi, dr Danilov je i direktor Instituta međudisciplinarne medicine. Završio je Medicinski fakultet u Moskvi sa najvišim ocijenama, a zatim je magistrirao i doktorirao na temama iz neurologije.

Veliki je pobornik teze da se ne kvari sklad odnosa čovjeka i prirode, jer kasnije, kako kaže, „stiže veliki račun na naplatu, a to su ljudski životi i skupa liječenja“.

„Nema doktora koji će reći da vitamini i mikroelementi nisu važni i korisni. Ali dobro se zna da je najbolje kada se oni dobijaju iz hrane jer se tako lakše usvajaju. Oni su korisni kao preventiva, a ne kao zamjena za lijek. Piti velike količine multivitamina nije pametno jer može biti štetno. Što se tiče vitamina D, oni koji o njemu govore i propagiraju ga kao argument, navode činjenicu da u sjevernim zemljama ima malo sunca, pa ga zato treba piti. Nisam protiv multivitamina, ali sam pristalica toga da se vitamini uzimaju kroz raznovrsnu hranu“, dodao je on.

Uopšte ne sumnja da će sadašnji virus korona biti pobijeđen.

„Ali iskustvo sa vakcinama govori da kad virus mutira, mora se mijenjati i vakcina. To što se sada proizvođači vakcina utrkuju da dokažu kako je efikasnost njihove vakcine najbolja, treba shvatiti i kao dio marketinga. Jasno je zašto se ubrzavao proces pravljenja i ispitivanja vakcine. Postojao je strah da se zbog velikog broja zaraženih ne dogodi da više ne bude mjesta u bolnicama za liječenje oboljelih od kovida 19. Ipak, kada jednog dana neko izračuna koliko je novca potrošeno za maske i respiratore, kao i razne medikamente, bez obzira na to koliko su efikasni, doći će se do ogromnih brojki. Moramo se zato zapitati – da se na vrijeme potrošio samo dio tog novca na poboljšanje ekološke situacije, značajno bi se poboljšao imunitet građana, pa bi i broj oboljelih bio manji“, kazao je on.