Jovanović: Srbiju čekaju pritisci, tražiće da se odreknemo neutralnosti i odbrane teritorijalnog integriteta

Srbiju 2021. čekaju pojačani pritisci da odustane od proklamovane politike neutralnosti i odbrane teritorijalnog integriteta zemlje, smatra diplomata u penziji Vladislav Jovanović i dodaje da će srpsko državno rukovodstvo i srpska konstruktivnost biti na ispitu, kako zbog pritisaka spolja tako i iznutra.

Jovanović razloge za to vidi u, kako kaže, sudaranju geopolitičkih interesa velikih sila na Balkanu i ustoličenju nove američke administracije krajem januara.

„Imamo zaoštravanje odnosa između velikih sila što će posebno biti izraženo kada Džozef Bajden bude preuzeo predsjedničku funkciju u SAD. Izvjesnije je da će doći do dodatnog i daljeg zaoštravanja jer novoizabrani predsjednik SAD želi da tzv. rivalske sile Rusiju i Kinu više pritisne političkim i ekonomskim merama. To će usložniti i pojačati rivalitet i ovdje na Balkanu“, objašnjava za Tanjug Jovanović.

On kaže, da će zbog toga, Amerika željeti da zabilježi jedan brzi i značajni spoljnopolitički uspjeh – udaljavanje uticaja Rusije i Kine, ali i Turske na Balkanu.

Nema naznaka da će SAD promijeniti politiku pritisaka kada je riječ o rješavanju statusa Kosova i Metohije, smatra Jovanović uz očekivanja da će u narednoj godini Srbija i njeno rukovodstvo biti „konstantno i žestoko na udaru“.

„SAD će zadržati stav da je to svršena stvar i da Srbija mora samo da ubrza usaglašavanje sa tim stavom. Stoga, očekujem pojačavanje pritisaka ali ne i do mjere koja bi ugrozila ostvarenje samog cilja“, navodi Jovanović.

Oni, objašnjava Jovanović, naprosto žele da kroz pritisak Srbija prizna Kosovo i bude pripremljenija za ulazak u NATO pakt jer, kako kaže, SAD nesumnjivo žele „geopolitičko zaokruživanje regiona“ u evroatlantske strukture.

Na pitanje o izazovima na polju evropskih integracija, Jovanović odgovara da su EU integracije svakako na dugačkom štapu te da ne vidi da su dostižan cilj za Srbiju.

„Dijalog Beograda i Prištine, koji je važan za napredak na evropskom putu, onemogućen je zbog institucionalne krize u Prištini. A bojim se da su posljednji događaji na Kosovu jedan od načina da se izigraju obaveze tzv. Kosova u sporazumima sa Srbijom i da se dobije na vremenu kako bi ‘prijatelji Prištine’ izvršili jače pritiske na Srbiju da prihvati nezavisnost i da bi se dalo vremena Americi da mirnije sagleda svoje obaveze prema Balkanu“, ocenjuje bivši diplomata.

On napominje da što se tiče Srbije, „ako je uslov da priznamo Kosovo za ulazak u EU onda je to nemoguće“.

„Kosovo je nasilno odvojeno međunarodnim zločinom i agresijom protiv mira na suverenu zemlju 1999. godine. To Srbija neće i ne može da prihvati“, zaključuje Jovanović.

Upitan za eventualne pritiske kada je riječ o promeni ustavne strukture Bosne i Hercegovine sa ciljem da se ona unitarizuje, Jovanović podsjeća da je srpski stav o Dejtonskom sporazumu i položaju Republike Srpske i ustavnom ustrojstvu BiH: dogovor dva entiteta i tri naroda.

„Srbija će sigurno biti protiv pokušaja vršenja nelegitimnih i neprihvatljivih pritisaka na RS i Srbe u BiH da prihvate nešto što nije u njihovom interesu i što se kosi ne samo sa slovom i duhom, već i sa ciljem i opstankom Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to znači i sa opstankom mira u BiH. To bi ‘igrači vatrom’ morali bolje da shvate“, opominje Jovanović i upozorava da se mirovni sporazumi ne demontiraju tako lako jer, kako kaže, posledice mogu biti daleko teže i opasnije.

Druga je, smatra on, stvar ako zainteresovane strane i entiteti u BiH sami postignu neki sporazum koji bi doveo do unutrašnjih izmjena BiH, ali to je već stvar njihovog izbora i volje koja, poručuje, mora biti slobodna 100 odsto da bi bila izražena.

Zapaža da će među najvećim izazovima u narednoj godini biti sređivanje posledica pandemije Kovid-a koja, kako kaže, još uvek nije ušla u završnicu.

„Mi ne znamo kakve će to posledice imati psihološke, političke i ekonomske posledice u našoj zemlji, regionu, ali i šire“, istakao je Jovanović.