Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije jedina čija organizaciona struktura nije upodobljena u skladu sa važećim Zakonom o budžetu, već je ta praksa bila i u vladama premijera Igora Lukšića, Mila Đukanovića i Duška Markovića, ukazali su iz Demokrata.
Krivokapićeva Vlada je kritikovana iz opozicije i pojedinih partija na vlasti, kao i dijela stručne javnosti, zbog toga što nova uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave nije u skladu sa važećim Zakonom o budžetu.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je ta praksa posljedica nepotpunog pravnog sistema u kome nedostaje zakon o vladi.
“Bivša vlast koja je zabrinuta za ustavnu poziciju Skupštine iznosi stavove u ime svojih partija koje su bile dio prethodnih vlada koje su prve uvele praksu da uredbama ili čak bez ikakvih akata regulišu trošenje novca iz budžeta, nakon reorganizacije državne uprave”, rekao je Koprivica za “Vijesti”.
Koprivica je istakao da kritičari zanemaruju činjenicu da ova Vlada nije mijenjala utvrđene iznose i namjene trošenja budžetskog novca, utvrđene zakonom koji je Skupština usvojila.
On ukazuje da je organizacionu struktura nove Vlade odredila Skupština kada je, shodno Ustavu, donijela odluku o njenom izboru koja je nesporan pravni akt i pravni osnov nove organizacione strukture Vlade. Podsjeća da je Crna Gora jedina u regionu bez zakona o vladi, a prethodna vlast ga nije donijela.
“Odatle nastaju propusti, pa i ove Vlade, koja je trebalo da konsultuje parlament da ne prepušta posao isključivo postojećim službama. Očekujem da Vlada što prije ispuni obećanje i predloži zakon o Vladi, a parlament da uradi zakon o Skupštini, da bismo upotpunili nepotpun pravni sistem koji smo naslijedili”, dodaje Koprivica.
Zašto se ćutalo prošlim vladama?
On je podsjetio da je Skupština 29. decembra 2010. izabrala Lukšićevu vladu sa jednim ministarstvom manje od prethodne vlade i sve do 28. januara 2011. godine trošenje novca iz budžeta u odnosu na novu organizaciju nije bilo regulisano nijednim aktom. Navodi da je tog dana objavljena odluka o organizaciji i načinu rada državne uprave, a da je Zakon o rebalansu budžeta stupio na snagu 10. juna 2011. godine, što znači da je od donošenja uredbe do rebalansa prošlo više od četiri mjeseca u kojima je ta vlada trošila novac po predlogu rebalansu koji nije bio na snazi.
“Da je ovako trošen novac potvrđuje i saopštenje Vlade od 3. marta 2011. godine u kojem se navodi – Ministarstvo finansija je zaduženo da, u skladu sa predlogom zakona, izvršava budžetske obaveze prema potrošačkim jedinicama, do usvajanja zakona u Skupštini. To je presedan, a neki aktuelni kritičari tada ni riječ nijesu rekli u odnosu na ovaj slučaj za anale. Zašto predstavnici bivše parlamentarne većine, koji su sudjelovali u tim odlukama, nijesu reagovali već su to mirno posmatrali iz poslaničkih klupa”, pitao je Koprivica.
Za drugi primjer navodi kada je Đukanovićeva vlada 25. novembra 2016. godine, bez održavanja sjednice, izmijenila uredbu o organizaciji državne uprave kojom je uvela nova tri ministarstva i ta organizacija je usvojena tri dana prije izglasavanja vlade Markovića, koja do kraja 2016. nije predlagala rebalans budžeta.
Za treći primjer navodi da je 26. aprila 2018. Vlada Markovića ukinula Ministarstvo evropskih poslova i pored tri organizacione uredbe tada je izmijenila odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore kojom je definisala da se novac za troškove Kancelarije za evropske integracije obezbjeđuje novcem Generalnog sekretarijata Vlade, a za troškove članova ostalih struktura (radnih
Sve je u prethodnom periodu moglo proci, jer se opozicioni predstavnici u Skupstini nijesu bavila svojim poslom. Dolazili su u Skupstinu i pricali praznu pricu, nijedan problem nijesu ni pokusali rijesiti. Odgovaralo im je da budu opozicija, zato se sada tako ponasaju i podvlace crtu.