Zašto je prenos vlasti i proces tranzicije tako važan u SAD?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ipak je počeo s predajom dužnosti svom izabranom nasljedniku Džozefu Bajdenu.

Uredna predaja dužnosti (tranzicija) nakon predsjedničkih izbora u SAD regulisana je zakonom koji je na snazi gotovo 60 godina.

Njime je Kongres želio da obezbijedi da Amerikanci uvijek mogu da se oslone na to da će imati funkcionalnu vladu.

„Bilo kakav prekid izazvan predajom dužnosti vlade mogao bi kao posljedicu da ima rezultate koji su štetni za bezbjednost i blagostanje Sjedinjenih Država i njenih građana“, navodi se u obrazloženju zakona iz 1963. godine.

Predsjednik Donald Tramp, nakon izgubljenih izbora, važi kao „hroma patka“ (lame duck).

On će vladati do 20. januara, može i dalje da stanuje u Bijeloj kući i da leti predsjedničkim avionom Air Force One.

Ali politički, on ima samo ograničeni uticaj.U SAD obično odmah nakon izbora novog predsjednika počinju dvomjesečne pripreme za predaju dužnosti.

Pritom je važan svaki dan. Ovlašćenja koje ima američki predsjednik veoma su velike.

Zato on od prvog dana mora da bude spreman za djelovanje, naročito kada se radi o pitanjima kao što je nacionalna bezbjednost.

Kao vrhovni komandant vojske on je odgovoran za oko 1,3 miliona vojnika i raspolaže kodovima kojima, u slučaju nužde, može da odobri upotrebu atomskog oružja.

Predsjednik sa svojom vladom ima budžet od gotovo pet biliona američkih dolara (4,2 biliona eura).

Novi predsjednik dobija, između ostalog, priručnik na 1.000 stranica, tzv. „Priručnik vlade“.

Uz to još „plum book“ na više od 200 strana u kojem je navedeno oko 9.000 vodećih pozicija na koje predsjednik može da postavlja nove ljude.

U prelaznom periodu predsjednik mora da sastavi ne samo svoju novu vladu, već i da imenuje ljude na hiljade pozicija u Bijeloj kući, ministarstvima i državnim ustanovama.

Oko 1.200 imenovanja mora da odobri Senat.

Bajdenov prelazni tim može da raspolaže s više od šest miliona dolara iz državne kase.

Osim toga, njegovi saradnici sada smiju zvanično da komuniciraju s vladinim službenicama.

Oni to do sada nisu mogli, a to je dovodilo do veoma čestog korišćenja neformalnih kanala.

Formalni početak predaje dužnosti postaje vidljiv i po veb-nastavku .gov koji Bajdenov tim može odmah da počne da koristi za svoje internet-nastupe.

Nakon završetka certifikacije prebrojavanja glasova u svim saveznim državama, rezultati moraju da budu poslati u Vašington do 8. decembra. Članovi izbornog kolegijuma (elektorski koledž), dakle 538 elektora, 14. decembra daju svoj glas.

To je u idealnom slučaju samo formalnost i odražava rezultate izbora u saveznim državama.

Rezultat glasanja objavljuje se tek 6. januara na zajedničkoj sjednici oba doma Američkog kongresa (Predstavničkog doma i Senata).

Tada odluka o tome ko je sljedeći američki predsjednik, a ko potpredsjednik postaje zvanična.Glavni razlog je komplikovan, indirektni sistem biranja u kojem elektori izabrani u saveznim državama tek kasnije biraju predsjednika.

Podaci i rokovi u vezi s američkim izborima baziraju se po pravilu na zakonima koji su stari više od 100 godina.

Danas bi sve to moglo i brže da se organizuje, ali niko u SAD ne želi da mijenja taj etablirani sistem.

Svečana inauguracija održaće se 20. januara 2021. u 12 časova po lokalnom vremenu ispred Kapitola u Vašingtonu.

Novi predsjednik se još istog dana useljava u Bijelu kuću.

Novi predsjednik polaganjem zakletve postaje gospodar i nuklearnih kodova.

Koliko je javnosti poznato, jedan vojnik s atomskim koferom, takozvanim „nuclear football“, uvijek se nalazi u blizini predsjednika, za slučaj nužde.

U koferu se ne nalazi nikakvo veliko crveno dugme koje predsjednik može da pritisne u slučaju nužde.

U njemu je niz kodova kojima predsjednik može vojsci, u slučaju nužde, da izda komandu za upotrebu atomskog oružja.