2024. godina nam donosi evropsku budućnosti ili surovu realnost: Rekapitulacija 2023. godine portala BORBA

Pozdravili smo se i sa 2023. godinom. U prestupnu 2024. ulazimo siti, neko ruske salate i kolača, a neko laži i praznih obećanja.

Mnogo toga se izdešavalo u prethodnih 12 mjeseci, a u nastavku teksta ćemo se prisjetiti najbitnijih događaja koji su obilježili 2023. godinu.

JANUAR: U Crnoj Gori natezanja oko formiranja Lekićeve Vlade, Albanci sa Kosmeta zapucali na srpsku djecu

2023. godina je počela pregovorima Miodraga Lekića za premijera. Parlamentarna većina je pokušala da dođe do dogovora, međutim naišli su na opstrukcije GP URA, koja je željela da njihov lider Dritan Abazović ostane prmijer.

Protesti pod sloganom „Ima nas“ u organizaciji foruma građana „Luča“ u tom trenutku su utihnuli.

U susjednoj Srbiji, odnosno njenoj južnoj pokrajini Kosovu i Metohiji dolazi do možda i najtužnijeg Božića, kada je grupa Albanaca zapucala na srpsku djecu koja su se vraćala iz „badnjaka“. Ranjeni su tada bili Stefan Stojanović i Miloš Stojković a pukim slučajem, nije došlo do tragedije.

Januar je takođe obilježio i navodni skandal plasiran od strane građanističkih i suverenističkih medija gdje su pokušali da prikažu gradonačelnike u Crnoj Gori koji su Srbi kao da idu da se povinuju Srbiji i Aleksandru Vučiću.

Oni su naime prisustvovali Odboru kojim je predsjedavala Milica Đurđević Stamenkovski za Srbe iseljenike i iz regiona. Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića, na sve prozivke odgovorio je Šantićevom pjesmom, svuda gdje je srpska duša koja, tu je meni otadžbina moja, moj dom i moje rođeno ognjište.

Takođe, predsjednica Skupštine, Danijela Đurović, u tom momentu raspisuje predsjedničke izbore

FEBRUAR – Zagrijavanje za predsjedničku trku

Tokom februara, počele su da se ističu kandidature za predsjedničke izbore a među prvima je kandidaturu predao Andrija Mandić, a pored njega i Milojko Spajić. Za predsjedničku trku prijavili su se i Aleksa Bečić, Milo Đukanović kao i Draginja Vuksanović Stanković.

Međutim, došlo je do problema sa kandidaturom Milojka Spajića koji je od javnosti pokušao da sakrije da ima državljanstvo Srbije čime se diskvalifikuje iz predsjedničke trke. Problematizovalo se tada i državljanstvo Srbije koje ima i Andrija Mandić, međutim, on tvrdi da ga je stekao legalnim tokom.

Podsjećanja radi, po crnogorskom zakonodavstvu, jasno je da postoji diskriminatorni akt gdje se gubi crnogorsko državljanstvo ukoliko se ima državljanstvo Srbije, i to se konstantno problematizuje. Mandić je rijedak slučaj jer je on osoba koja je crnogorsko državljanstvo stekao, bar po njegovim tvrdnjama, prije razbijanja državne zajednice. Zakon definiše da svako ko je imao državljanstvo Srbije i Crne Gore može nastaviti da ga posjeduje ukoliko to želi, ali to važi samo za ljude koji su do juna 2006. godine to uradili.

S tim u vezi, Spajić je ispao iz predsjednički trke, a na njegovo mjesto dolazi Jakov Milatović kao kandidat PES-a.

MART: Prvi krug predsjedničkih izbora

Što se marta tiče, bio je vrlo politički buran iz dva razloga – predsjednički izbori i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kampanja Andrije Mandića je bila glavna tema na društvenim mrežama jer je drastično promijenio retoriku i slao pomireteljske tonove.

Međutim, desio se jedan događaj koji je lansirao Jakova Milatovića za favorita za mjesto predsjednika države. Naime, dogodio se napad na njega na Cetinju jer su postojale spekulacije da je uoči ustoličenja mitropolita Joanikija kazao određene kontroverzne riječi koje nećemo prenositi.

Nakon tog napada, dogodio se i TV duel koji mnogi karakterišu kao istorijski, Andrije Mandića i Mila Đukanovića. Prvi krug predsjedničkih izbora se završava, pobijedio je Milo Đukanović, drugoplasirani je bio Jakov Milatović a treći Andrija Mandić.

Međutim, svi su znali šta će uslijediti…

APRIL: Đukanović i konačno u potpunosti detronizovan – Jakov Milatović postaje šef države

Izbori 2. aprila bili su itekako očigledni. Jakov Milatović je patosirao nekadašnjeg šefa države i poslao ga u političku istoriju gdje i pripada.

 

 

Slavlje građana na ulicama Podgorice bilo je skoro pa kao 30. avgusta. Čitava Podgorica je bila blokirana kolonama ljudi koji su vijorili trobojke dok je mali dio građana slavio ispred Pokreta Evropa sad sa državnim zastavama i zastavama Evropske unije. Hladan tuš je uslijedio ubrzo kada Milatović iznosi tvrdnje o Kosovu, NATO paktu čime nastavlja da soli rane srpskog naroda, koji je na to navikao.

Takođe, šest i po mjeseci od lokalnih izbora, dogovorena je vlast u Podgorici, a prema dogovoru Pokretu Evropa sad pripalo je 15 funkcija, Za budućnost Podgorice 17, Demokratama 10 i Pokretu URA šest.

Olivera Injac iz Pokreta Evropa sad je izabrana na funkciju gradonačelnice Glavnog grada, dok je Jelena Borovinić-Bojović ispred liste Za budućnost Podgorice pripalo mjesto predsjednice Skupštine Glavnog grada.

MAJ: Iz kampanje u kampanju – vrijeme je za parlamentarne izbore

Milo Đukanović tokom mjeseca održavanja predsjedničkih izbora raspisuje i vanredne parlamentarne, jer tadašnji poslanici nisu mogli da se dogovore oko formiranja vlasti.

Tu takođe dolazi do još jednog istorijski važnog događaja – rasformiran je Demokratski front.

Time je faktički ozvaničen kraj jedne ere beskompromisne borbe protiv Mila Đukanovića i njegovog režima.

Uslijedila je kampanja za parlamentarne izbore, a itekako su se dešavale političke vratolomije kako bi se stranke što bolje pozicionirale.

Interesantno je, za početak bilo u DPS-u jer Milo Đukanović nakon ostvarenog poraza podnosi ostavku na funkciju šefa stranke i za v.d. lidera stavlja Danijela Živkovića koji je i nosio listu na izborima.

Pokret Evropa sad očekivano ide sa svojim kandidatom, Milojkom Spajićem, dok stranke bivšeg DF-a izlaze samostalno. Pokret za promjene formira listu na čelu sa Nebojšom Medojevićem, dok NSD, DNP i RP formiraju listu Istina, pravda, konačno – Za budućnost Crne Gore na čelu sa Milanom Kneževićem.

Dešava se i politički spektakl i kod manjih stranaka te građanski pokret URA formira koaliciju sa Demokratskom Crnom Gorom, i pored svih tenzija ove dvije stranke, dok se SNP udružio sa Demosom Miodraga Lekića.

Partije manjinskih naroda većinski izlaze samostalno a formira se i lista Vladimira Leposavića – Pravda za sve. Interesantno je što su se Prava i Slobodna Crna Gora ponovo udružile a sve zajedno sa Demohrišćanskim pokretom Dejana Vukšića.

JUN: 30. avgustovske snage nastavile da potapaju DPS, Evropa sad najjača stranka u Crnoj Gori

Održani su i parlamentarni izbori (11. juna). Pokret Evropa sad na krilima populističkih obećanja ostvario zavidan rezultat na svom vatrenom krštenju.

Drugoplasirani je DPS koji je doživio drastičan pad a treća najjača snaga je koalicija Za budućnost Crne Gore.

Bečić i Abazović osvajaju 11 mandata dok je najveće iznenađenje bila lista Bošnjačke stranke koja je uzela 6 mandata. SNP sa Demosom osvaja 3.3% odnosno 3 mandatada, a albanske partije osvajaju 3 mandata ukupno. HGI se takođe vratio u parlament sa jednim mandatom dok su ispod cenzusa ostali SDP, Preokret, PZP, Pravda za sve Demohrišćani sa Pravom i Slobodnom Crnom Gorom i lista Mi Možemo.

Pobjednik na izborima Milojko Spajić kazao je da neće formirati Vladu sa DPS-om kao ni sa UROm zbog afere Do Kvon.

JUL – Pao Veljović, nastavak Skaj sage

Objelodanjene su neke od Skaj prepiski, koje su mnogima otvorile oči i pokazale da su decenijama živjeli zabludi – da je Crna Gora demokratska, država vladavine prava i  socijalne pravde.

Naime, „Vijesti“ su 1. jula objavile dio komunikacije Lazovića i Zvicera, u kojoj tajni agent informiše vođu klana da, kako je napisao, „30 godina daju pare Milu“.

„Ne pominji magacin 35-icu. Iz njega smo sve izvukli. Ne pominji Milana Roćena. Pardon, 25-icu. I ne pominji da radimo 30 godina i da dajemo pare Milu lično na ruke. Nemoj kazati da Milu nosimo pare. Milu Đukanoviću lično na svakih mjesec dana 300.000 na ruke da nosi moj striko“, piše u Lazovićevoj poruci upućenoj Zviceru.

Đukanović je demantovao navode iz prepiske, te pozvao nadležne da preduzmu sve istražne radnje i ustanove istinu.

Takođe, došlo je do dugo očekivanog hapšenja Veselina Veljovića, prvog pendreka Mila Đukanovića i to zbog, ni manje ni više šverca cigareta.

AVGUST – Mučni pregovori o formiranju Vlade

Mučni su bili pregovori oko formiranja nove Vlade Milojka Spajića. Brojni su bili šumovi, da će je formirati zajedno sa koalicijom ZBCG, da neće sa njima, da će je formirati sa Demokratama, manjinskim narodima a da će podršku tražiti i od lidera DUE Mehmeta Zenke koji je bio na listi DPS-a.

Sve te insinuacije su dovele do masovnog napuštanja Pokreta Evropa sad. Njihov koalicioni partner Alternativa Crna Gora je bila prva koja je napustila ekonomske čarobnjake, dok njihova poslanica Jelena Nedović napušta njih i prelazi u PES.

Takođe, problem prave i poslanice Evrope sad Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje ne žele da glasaju za takvu Vladu. Međutim, kasniji mjeseci su ipak doveli do dogovora.

SEPTEMBAR – Promaja otkrila tunel ispod Višeg suda, došlo do masakra u Banjskoj na Kosmetu

U Crnoj Gori pored procesa formiranja Vlade, dolazi i do jedne od najinteresantnijih stvari koja je obilježila ovu godinu – prokopan je tunel do depoa Višeg suda i ukradeno je više komada oružja.

Pretpostavlja se da su to uradili pripadnici kriminalnih klanova, nekoliko aktera događaja je privedeno, ali epilog ko je to uradio još uvijek nije stigao.

Takođe, došlo je do masakra na sjeveru Kosova i Metohije. Poginulo je petoro ljudi koje su vlasti tzv. Kosova okarakterisali kao teroriste. Srbi, sa druge strane, strijepe od daljih akcija specijalne policije, ali riješeni da uprkos svim nedaćama ne napuštaju svoje domove.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, istakao je da su se Srbi sa sjevera pobunili ne želeći više da trpe Kurtijev teror. Podvukao je da, iako je o tome govorio mnogo puta, iako je svakog dana u Briselu i Njujorku upozoravao da do svega ovoga može da dođe, malo ko je želio da sluša.

„Ne želim da opravdam ubistvo albanskog policajca, to je za osudu i to nam nikome nije bilo potrebno, ponajmanje srpskom narodu pogotovu u trenutku kada su svi shvatili da je Kurti glavni organizator haosa i tu nema međutim. Za svega sat i 20 minuta, tih nekoliko desetina Srba su bili u potpunom okruženju i sproveden je brutalan napad na njih. Pitali zašto Kfor to ne radi, ali oni su dali „kart blanš“ dozvolu Kurtiju da se, kako kažu, obračuna sa teroristima i vjerovatno pobije što više ljudi“, naveo je on.

OKTOBAR: Saga pregovora uspješno okončana – Crna Gora dobila Lučindansku Vladu

Nakon mnogo trzavica unutar pobjedničke većine, novi premijer Milojko Spajić, odnosno 44. Vlada, je izabran(a) tek 31. oktobra.

Došlo je do dogovora unutar pobjednika 30. avgustovskih izbora gdje su svi ušli osim građanskog pokreta URA. U vladi takođe učestvuju u poslanici albanskih partija.

Ključni dogovor postignut je sa koalicijom Za budućnost Crne Gore gdje se neće preispitivati spoljna politika Crne Gore već će je oni uvažavati. Dogovorom je predviđena i rekonstrukcija vlade gdje bi ova koalicija vodila tri resora a predsjednik NSD-a Andrija Mandić dobija mjesto predsjednika Skupštine.

Ovaj dogovor izazvao je proteste opozicione Demokratske partije socijalsita. Naime, palili su Mandićeve slike i upoređivali ga sa Savom Fatićem, predsjednikom Podgoričke Skupštine 1918. godine.

Međutim, to Mandića nije previše uticalo a istu noć, 30-31. oktobar formirana je i Vlada. Mandić je odmah pri svom izboru faktički uveo treću smjenu te je Vlada izglasana tek u ranim jutarnjim časovima.

NOVEMBAR: Skaj saga i „frka“ oko popisa

Nije bilo lako novom crnogorskom premijeru Milojku Spajiću. Odmah po stupanju na funkciju odložio je popis ne bi li ga opozicija bojkotovala i pristupilo se pregovorima o njegovom sprovođenju.

Ipak, da se ne bi pričalo o pregovorima – pobrinule su se „Vijesti“ i novinarka Jelena Jovanović.

Ova medijska kuća počela je da objavljuje transkripte sa Skaj (Sky) aplikacije, u kojima su glavni akteri članovi Kavačkog klana. Takođe je objavljivala i razgovore Vesne Medenice sa svojim sudijama, gdje se vidi faktička devastacija crnogorskog pravosuđa.

A tu nema čega nije bilo – od kupovanja presuda liderima Demorkatskog fronta, do planiranja njihovih likvidacija, preko psovanja četničkih majki, a na kraju se otkrilo i kako su upravo Kavčani bili ti koji su pozivali na haos i pisali uvredljive grafite na štetu bošnjaka.

DECEMBAR: Održan popis u Crnoj Gori, a na izborima u Srbiji nikad ubjedljivija pobjeda SNS-a

Sa dvije godine zakašnjenja, održan popis stanovništva, kom su prethodile prijetnje bojkotom od strane DPS-a i njihovih dugogodišnjih koalicionih partnera.

Došlo je i do izbora u susjednoj Srbiji a sve je to ispratio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić što je naišlo na osudu opozicije i bilo glavna tema ovog mjeseca.

Na izborima u Srbiji ostvarena je nikad veća pobjeda Aleksandra Vučića.

 

Osim toga, kraj decembra 2023. godine je obilježilo i hapšenje Đorđija Pavićevića zbog sumnje na šverc cigareta. On je predsjednik KK Mornar i direktor preduzeća „Playmaker“ iz Bara. Pored njega uhapšeni i bivši zaposleni pomenutog preduzeća, kao i dva službenika Uprave prihoda i carina.

Ni ove godine nijesmo postali članica Evropske unije.

Imaginarni program „Evropa sad 2“ pomoću kojeg je Pokret Evropa sad došao do velikog parčeta postizbornog kolača, izgleda da neće biti implementiran u 2024. godini.
Penzioneri i prosvjetari će morati da se strpe, dok premijer Spajić ne „izrudari“ dovoljno bitkoina i ostalih kriptovaluta, kako bi im povećao penzije, odnosno plate na iznose dostojne normalnog života.
Doduše, od 1. januara 2024. godine, minimalna penzija biće 450€, taman toliko da penzioneri mogu nekako da prežive svaki mjesec, Međutim, kako stvari stoje, neće biti daljih povećanja naredne dvije godine (ukoliko trenutna Vlada uspje da preživi pun mandat).

Važno je podsjetiti da je godina za nama pokazala da veliki dio crnogorskih građana ni nakon 30 godina vladavine DPS-a nije naučio da prepozna šarene laže. Mada, nije ni čudno, jer rezultati PISA testiranja crnogorskih đaka koji su objavljeni u 2023. godini, ukazuje i na problem dekadencije crnogorskog obrazovnog sistema. Naime, testiranje iz matematike, čitanja i  nauka je obavljeno 2022., ali su rezultati objavljeni godinu dana kasnije.

Jedina nada za crnogorske građanke i građane je da u 2024. godini uđu sa više vjere u sebe, počnu pravilno da rasuđuju i rade na ličnom i profesionalnom napretku.

Ne zaboravite i da su veće plate bez rada, odnosno kreiranja novih vrijednosti, samo utopija, jer je crnogorski ekonomski sistem fragilan, te zavisi od rezultata turističke sezone i zaduživanja.

I na kraju, redakcija portala „Borba“ svim crnogorskim građanima i svim svojim čitaocima želi SREĆNU I USPJEŠNU NOVU GODINU, pad inflacije, manje kriminala i korupcije, kao i više smijeha i radosti! Naravno, i psihofizičko zdravlje kako biste ostvarili sve ili većinu svojih ciljeva do kraja 2024. godine.

Ostanite pozitivnog duha i ne posustaje, a BORBA će nastaviti da vas obavještava o svim važnim novostima i temama od značaja za dalji razvoj, kako države, tako i crnogorskog društva.