Građani su prošle godine kroz državni budžet i iz sopstvenog džepa potrošili oko 215 miliona evra za ljekove, što je za 17 miliona više u odnosu na 2024.
Najviše novca, kao i prethodnih godina, namijenjeno je za terapiju koja se koristi za liječenje malignih bolesti, koja je koštala oko 84 miliona evra, što predstavlja 38,9 odsto ukupne vrijednosti potrošenih ljekova.
Prema izvještaju crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), a na osnovu podataka o prometu jedne državne i 19 privatnih veledrogerija, lani je zabilježen i porast količine potrošenih medikamenata – za 3,73 odsto.
U 2025. utrošeno je oko 1.426 definisanih dnevnih doza lijeka na 1.000 stanovnika na dan.
Najskuplje koštao imunoterapijski lijek – 14,2 miliona
Kada se potrošnja posmatra sa finansijskog aspekta, nakon antineoplastika i imunomodulatora koji se dominantno koriste za liječenje malignih bolesti, na drugom mjestu nalaze se ljekovi za liječenje digestivnog sistema i metabolizma – oko 29,3 miliona, a u koje spada i terapija protiv dijabetesa, čira na želucu i slično.
Na trećem mjestu, po finansijskoj potrošnji, nalaze se medikamenti za bolesti kardiovaskularnog sistema sa 18,4 miliona, zatim ljekovi za oboljenja krvi i krvotvornih organa sa 16,8 miliona, dok je za terapiju za liječenje respiratornog sistema potrošeno 16,7 miliona. Na ljekove koji djeluju na nervni sistem utrošeno je oko 13,2 miliona.
Potrošnja je, ako se računa u novcu, porasla ukupno za 8,72 odsto. U 2024. godini iznosila je oko 198,4 miliona, a u prošloj oko 215,7.
“Najveći finansijski porast u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu ostvaren je u grupi hormonski preparati za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone, gdje je zabilježeno povećanje za 30,74 odsto”, piše u izvještaju CInMED.
Značajan finansijski rast, tvrde, zabilježen je i kod ljekova za liječenje bolesti probavnog trakta i metabolizma, koji djeluju na kardiovaskularni i nervni sistem, terapije za liječenje bolesti kože…
Najveća, pojedinačno izdvojena suma za jedan lijek iznosi oko 14,2 miliona evra i to za pembrolizumab, koji je imunoterapijski i pomaže u smanjenju malignih tumora. Na isti lijek je i godinu ranije izdvojeno najviše novca.
Vitamin D se najviše kupovao
Prema izvještaju, količinski su se najviše koristili ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem – 503,75 definisanih dnevnih doza na dan. Na drugom mjestu su medikamenti koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, pa ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, na četvrtom je terapija koja djeluje na nervni sistem, dok je na petom mjestu grupa ljekova za mišićno-koštani sistem.
Najkorišćeniji lijek koji se uzimao u apotekama u 2025. godini je bio holekalciferol (vitamin D3), slijedi acetilsalicilna kiselina (aspirin, andol i slično) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline.
Na četvrtom mjestu je ramipril protiv visokog krvnog pritiska, a na petom rosuvastatin za smanjenje masnoća i triglicerida.
U bolnicama se najčešće koristio denosumab, za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase, pa enoksaparin-natrijum protiv stvaranja krvnih ugrušaka
Potrošnja raste iz godine u godinu
Prema ranijem izvještaju CInMED, za period od 2019. do 2023, potrošnja ljekova ima trend rasta. Uporedni podaci pokazuju da je u Crnoj Gori 2019. godini za ljekove izdvojeno oko 101 milion eura, što znači da je finansijska potrošnja medikamenata za samo pet godina porasla za više od 100 odsto.
Razlozi za to, tvrdili su nadležni, su produžavanje životnog vijeka, promjene u načinu života koje dovode do većeg broja oboljelih od hroničnih i novih bolesti, kao i razvoja i pojave novih medikamenata na tržištu.
Kada je riječ o količinama potrošenih ljekova, Crna Gora se, uprkos rastu potrošnje, nalazi iza susjednih Srbije i Hrvatske. Uporedni podaci pokazali su da je 2023. godine Crna Gora potrošila 1.360,13 dnevnih doza lijeka po glavi stanovnika, Srbija 2.215,84, a Hrvatska 1.540,60.
(Vijesti)
