Popis stanovništva u Crnoj Gori unio je novo sjeme razdora u već dugo klimavu vladajuću koaliciju, a nešto jasniju situaciju po pitanju tih odnosa, ali i prebrojavanja stanovništva trebalo bi da da sjednica Vlade 26. avgusta na kojoj će biti razmatran Predlog zakona o popisu.
Evropski zavod za statistiku Eurostat još nije upoznat sa crnogorskim Nacrtom zakona o popisu stanovništva, ali ukazuje da izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti može biti osjetljivo pitanje u mnogim zemljama. Iz Eurostata su rekli da zakonodavstvo EU o popisu stanovništva ne uključuje etničku pripadnost i ne daje posebne preporuke o ovoj temi.
”Na strani 149. etnička pripadnost, jezik i religija navedeni su kao ‘ne-osnovne’ u preporukama CES (stav 7 na stranici 1: ‘Ne-osnovne’ teme su one čije se uključivanje, generalno, može smatrati manje vitalnim i stoga su opcionalne, mada se neke zemlje, zbog svojih posebnih okolnosti i zahtjeva, mogu smatrati da su neke od njih jednako važne kao i osnovne teme)”, objasnili su iz Eurostata.
”Naravno, zemlje koje to žele mogu slobodno donijeti nacionalnu odluku o prikupljanju ovih podataka”, kazali su iz Eurostata.
Podsjetimo, odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je istupio sa inicijativom da se iz Popisa izostavi izjašnjavanje građana o identitetskim pitanjima, odnosno da se ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti kao i jeziku.
„Smatramo da je ključni cilj prikupljanja podataka o etničkoj, vjerskoj ili jezičkoj pripadnosti vođenje etnonacionalističkih stranačkih politika i nastavak manipulisanja sa osjećajem nacionalne i vjerske pripadnosti građana“, naveli su u obrazloženju CDT-a.
Premijer, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekli su ranije da će se popis stanovništva teško održati ove godine jer za to treba dosta pripreme i da za to nema tehničkih uslova.
EU je preporučila registarski popis stanovništva, koji predstavlja metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.
Do sada je u Crnoj Gori popis rađen po tradicionalnoj metodi, koja podrazumijeva prikupljanja podataka direktnim obilaskom, odnosno od “vrata do vrata”.
Vukić: Popis zakonom uređena obaveza
Poslanik Socijalstičke narodne partije (SNP) Drgan Vukić u razgovoru za IN4S kaže da je popis zakonom uređena obaveza koja treba da se sprovede u ovoj godini, te da Zakon obavezuje sve.
„To što nisu obezbijeđeni uslovi za popis je posledica neorganizovanosti, ali je nesporno da se ova zakonska obaveza mora izvršiti, a ako to nije moguće potrebno je mijenjati zakon i odrediti nove rokove kako bi se izvršila priprema za popis. Popis nije samo statistički podatak već je direktno vezan, ni manje ni više, nego za ostvarivanje ustavnih prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i njihovu srazmjernu zastupljenost, iz člana 79 stav 1 tačka 9 i 10 Ustava Crne Gore, u Skupštini Crne Gore, skupštinama lokalne samouprave, ali i u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave“, pojašnjava Vukić.
Prema njegovim riječima, ako nema popisa stanovništva onda nije moguće izvršiti citirane odredbe Ustava, ali i Zakona o manjinskim pravima, a samim tim ni obezbjediti ustavnu garanciju zaštite identiteta i posebnih manjinskih prava iz Ustava Crne Gore.
„Dakle, neko očigledno ima pogrešnu – samo statističku percepciju instituta popisa stanovništva koji je mnogo kompleksniji od “prebrojavanja” stanovništva Crne Gore i tiče se manjinskih prava i sloboda garantovanih ne samo Ustavom Crne Gore, već i drugim međunarodnim aktima koje je ratifikovla Crna Gora, a koji imaju jaču pravnu snagu od pravnih akata Crne Gore“, zaključuje sagovornik IN4S.
Demokratski front, najbrojnija koalicija vladajuće većine je za popis sa izjašnjavanjem o nacionalnosti koji bi se, kako je planirano, održao do kraja godine, a premijer Zdravko Krivokapić i vicepremijer Dritan Abazović su za registarski popis.
Insistiranje DF obrazložio je šef kluba DF Slaven Radunović ukazujući da je popis 2022. godine nemoguć, jer je to godina izbora u 12 opština i po standardima EU i UN neprihvatljivo.
– Ako se odloži za 2023, po EU regulativi, biće onda registarski popis – ukazao je on model kako se izbjegava popis sa izjašnjavanjem o nacionalnosti.
Podaci stari deceniju
Na prethodnom popisu održnom aprila 2011. u Crnoj Gori je registrovano 620.029 stanovnika. Od tog broja njih 44,9 izjasnili su se kao Crnogorci, 28,7 odsto kao Srbi, 8,65 kao Bošnjaci, 4,91 kao Albanci, 3,31 odsto kao Muslimani, 1,01 kao Romi i 0,97 odsto kao Hrvati
Prema popisu srpskim jezikom govori 42,88 odsto građana, a crnogorskim 36, 87, što bivšem režimu Mila Đukanovića nije ništa značilo već je kao jedini službeni jezik u Crnoj Gori uvrstio – crnogorski, a ostale kao jezike u službenoj upotrebi.
Ostala je, pak, ozbiljna, velika sumnja na taj popis, čiji su rezultati, po mišljenjima brojnih političkih subjekata, medija, analitičara, bili plod nacionalno – političkog inženjeringa. I kao takvi su služili bivšem režimu DPS-a za brojne političke i nacionalne manipulacije“.
(IN4S)
