Svijet se nalazi na prekretnici novog političkog i ekonomskog uređenja.

Rat u Ukrajini pokrenuo je mnoga pitanja u sferi politike, ekonomije, bezbjednosti, ali i pitanje lojalnosti. Čitav svijet je vidio moć Rusije, koja sa 10% svojih vojnih kapaciteta tokom prvih dana rata ostvarila ogroman prodor u jednu od većih evropskih zemalja, dok se to nije zaustavilo diplomatskim putem.

Međutim, sukob u Ukrajini je još jedan pokazatelj da se stvara nova blokovska podjela svijeta, međutim, za razliku od podjele iz Hladnog rata, Rusija u savremeno doba nije sama. Svjedočimo polarizaciji i vraćanjem multipolarizma na velika vrata u obliku Kine, Indije, Irana i tako dalje.

Američki imperijalizam zahtijevao je od svojih partnera žestok odgovor na napad Rusije na Ukrajinu. Zemlje Evropske unije, kao i članice NATO saveza su se povinovale toj odluci. Među poslednjim koji su uveli sankcije je Crna Gora, koja je na svoju štetu, suprotno od svog interesa, uvela sankcije bez pogovora, čak i uz određenu vrstu srama što ih do sada nije uvela. Sa ovim odlukama, suverenitet i samostalno donošenje odluka je otišlo u istoriju.

Međutim, iako malo, i dalje imamo primjera suverenih država, koje treba da služe kao primjer drugima – Srbija i Mađarska.

Uprkos ogromnim pritiscima na Srbiju i Mađarsku da uvedu sankcije Rusiji, ove dvije države i dalje oklijevaju da to učine, makar u potpunosti, kada je riječ o Mađarskoj.

I jedna i druga država se nalaze u vrlo teškoj i specifičnoj situaciji. Od Mađarske kao članice NATO-a i EU se očekuje da bez prigovora ispuni zahtjeve SAD-a i ostalih, dok Srbiji u velikoj mjeri od sankcija zavisi sam proces članstva u EU.

Pobjeda na skoro održanim izborima u Srbiji i Mađarskoj, Aleksandra Vučića i Viktora Orbana, bila je pobjeda svih onih koji se zalažu za istinsku suverenost, ali i za samostalno donošenje odluka bez prisustva interesa i ucjena. Državničkom politikom u kojoj je na prvom mjestu interes sopstvene države i sopstvenog naroda, može se sa sigurnošću reći da su ova dva lidera jedni od poslednjih čuvara suvereniteta država. Pitanje je koliko će uspjeti da izdrže pritiske koje u naletima dolaze i koji su sve veći i veći, ali će ostati zabilježeno u istoriji da su neki ipak imali svoje stav od koje neće odstupiti.

Za razliku od pomenutih Srbije i Mađarske, Crna Gora je, suprotno svojim interesima, u skladu „sa međunarodnim obavezama“ i u skladu sa naredbom sa vrha prema kojoj je trebala da pokaže lojalnost. Pokazala je, ali na svoju štetu.

Tagovi