U Crnoj Gori ponovo je otvoreno jedno od najosjetljivijih političkih i nacionalnih pitanja – status srpskog jezika.

Predlog ustavnih izmjena izazvao je burne reakcije dijela javnosti i političkih predstavnika Srbije, koji smatraju da se ignoriše činjenica da je srpski jezik, prema rezultatima posljednjeg popisa, maternji jezik najvećeg broja građana.

Analitičari ocjenjuju da je riječ o političkoj odluci koja će dodatno produbiti podjele u crnogorskom društvu, te da bi to moglo da ima pogubne posljedice po Srbe u Crnoj Gori.

Politički analitičar Zoran Spasić smatra da je odbijanje da srpski jezik dobije status službenog još jedan udar na prava Srba u Crnoj Gori.

Nesumnjivo je da ovakve odluke dodatno produbljuju osjećaj neravnopravnosti među Srbima u Crnoj Gori. Sasvim je prirodno postaviti pitanje da li srpski narod, koji govori srpskim jezikom i pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ima jednak tretman kao i ostali građani.

Umjesto da se uvažavaju realnost i istorijske činjenice, donose se potezi koji kod velikog broja ljudi stvaraju utisak da se njihov identitet potiskuje – rekao je Spasić za „Novosti“.
On je mišljenja da ovakvim potezom vlast u Podgorici šalje lošu političku poruku Srbima u Crnoj Gori.

Ovakvim odlukama šalje se poruka da nema dovoljno prostora za otvoren dijalog o pitanjima koja su važna za srpski narod. Kao što smo vidjeli i kroz zabrane ulaska pojedinim ljudima i sankcionisanje pojedinih srpskih medija, pokušava da se suzi prostor za drugačije mišljenje.

Mnogo je napada iz Crne Gore na Srbiju. Velika je razlika između establišmenta i naroda. Narod nam je najbliži, mnogo je tamo naše rodbine, mnogo njih ovdje živi, radi, studira – kazao je Spasić.

Govoreći o tome da li je riječ o uslovima evropskog puta Crne Gore ili o unutrašnjoj političkoj odluci, Spasić je naveo da ne smatra da ovakva odluka ima veze sa evrointegracijama Crne Gore.

Teško je i ne možemo ovakvu odluku dovesti u vezu sa evropskim integracijama, jer evropske vrijednosti podrazumijevaju poštovanje prava svih građana i slobodu izražavanja. Djeluje da je prije riječ o unutrašnjoj političkoj odluci vlasti u Podgorici nego o bilo kakvom zahtjevu Evropske unije.

Ako se neko poziva na evropske standarde, onda bi upravo dijalog i uvažavanje različitosti trebalo da budu osnov svakog postupanja. S druge strane, Srbija želi dobre i stabilne odnose sa Crnom Gorom i nikad nije dovodila u pitanje njen teritorijalni integritet niti pravo da samostalno donosi odluke.

Međutim, kad se donose mjere koje su diskriminatorne prema našem narodu, to neminovno opterećuje međusobne odnose i dodatno otežava položaj srpskog naroda u Crnoj Gori – dodao je Spasić.

Na kraju je izjavio da može da se očekuje da pitanje statusa srpskog jezika ponovo dođe na dnevni red, ali je otkrio i šta bi, po njegovom mišljenju, bilo potrebno da se to dogodi.

To pitanje će ostati važno sve dok postoji potreba da se obezbijedi puna ravnopravnost srpskog naroda u Crnoj Gori. Potrebni su politička volja, otvoren dijalog i spremnost da se uvaži stvarno stanje na terenu i činjenica da veliki broj građana govori srpskim jezikom. Samo kroz razgovor i međusobno poštovanje moguće je pronaći rješenje koje će doprinijeti stabilnosti i boljim odnosima – zaključio je Spasić.

Nastavak pogubne DPS antisrpske politike

Politikolog Danilo Jovićević složio se sa Spasićem da predložene ustavne izmjene predstavljaju udar na položaj srpskog naroda i srpskog jezika u Crnoj Gori.

Nevjerovatno je da su za ustavne izmjene podigli ruku i NSD Andrije Mandića i DPS Mila Đukanovića. Upravo je Andrija Mandić u kampanji obećavao da će se boriti za službeni status srpskog jezika, pitanje dvojnog državljanstva i promjenu zastave i himne Crne Gore.

Stranka koja u svom nazivu ima riječ „srpska“ glasala je za status kvo u Skupštini Crne Gore, što je prije svega odraz nepoštovanja prema većinskom narodu Crne Gore, koji je na referendumu prije tri godine, u procentu od preko 43 odsto, jasno rekao da govori srpskim jezikom.

Sam Milojko Spajić i Jakov Milatović više puta su isticali da govore srpskim jezikom, što je još jedan pokazatelj neprirodnog stanja stvari u Crnoj Gori, gdje manjinski jezik ima status službenog jezika, dok je većinski jezik ogromnog dijela stanovništva izbačen iz upotrebe i prokazan – rekao je Jovićević.

On je podsjetio da je vladajuća većina u Crnoj Gori „došla na talasu srpskih glasova, a sada sprovodi antisrpsku politiku Mila Đukanovića“.

Najveća odgovornost za ovakvo stanje je na premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću, jer su stavili interese većine građana Crne Gore u podređen položaj naspram interesa Evropske unije.

Milo Đukanović ima razloga za zadovoljstvo, jer je njegova antisrpska politika nastavila da živi i poslije njegovog silaska s vlasti, a sprovode je njegovi dojučerašnji ljuti protivnici – Spajić, Mandić i Bečić – koji su time pogazili sva obećanja data u izbornoj kampanji – zaključio je politički analitičar Danilo Jovićević.

(Novosti)

Tagovi