„Večernji“: Stoltenberg uvažio hrvatski „ultimatum“ o Bosni i Hercegovini

Današnjem samitu NATO-a u Briselu prisustvuje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je najavio da neće podržati deklaraciju Alijanse ako se ne promijeni formulacija koja govori o BiH, tj. ako se ne spomene Dejtonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, a hrvatski Večernji list piše da je taj „ultimatum“ šefa hrvatske države urodio plodom.

Kompromis je, navodi se, pronađen juče posle podne, nakon čega je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg nazvao Milanovića neposredno prije njegovog polijetanja iz Zagreba i obojica su se, kažu, složili „da je sad sve izglađeno“.

Nacrt NATO dokumenta na 50 stranica spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova* na koje se NATO poziva.

Hrvatska je proteklih sedmica tokom usaglašavanja nacrta tog dokumenta, koji će biti usvojen na današnjem samitu, smatrala da, kad se već govori o reformama koje su važne za evroatlantski put BiH, treba izričito spomenuti reformu izbornog zakonodavstva, kao i Dejtonski sporazum i sa referencom na konstitutivne narode u BiH. Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale su se toj hrvatskoj ideji, podsjeća Večernji.

Sve to sa objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo nekoliko nedelja uoči današnjeg početka samita. Zoran Milanović je zaprijetio da neće dati saglasnost na završni dokument samita. Izričito se spominje Dejtonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti.

Konstitutivni narodi se ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u poslednji čas ostao neriješen. Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, pa je Hrvatska tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.