Visoke temperature predstavljaju zdravstvenu nepogodu koja najviše pogađa kardiovaskularni sistem. Profesor dr Nebojša Tasić, kardiolog i pomoćnik ministra zdravlja, ističe da se organizam od ekstremnih vrućina brani putem dva ključna mehanizma: vazodilatacijom (širenjem krvnih sudova u koži) i znojenjem.
Posljedice izlaganja vrućini: Ovi procesi dovode do prenosa toplote na ostatak organizma, ali i do gubitka elektrolita, što može prouzrokovati pad krvnog pritiska, glavobolju, vrtoglavicu, nesvjesticu, umor i malaksalost. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme, može doći do toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara.
Važnost hidratacije: Neophodno je konstantno hidrirati organizam tokom cijelog dana, pri čemu se posebno naglašava oprez kod srčanih i bubrežnih bolesnika. Preporučuje se konzumacija vode, čaja i mlijeka, dok treba izbjegavati veće količine kafe, alkohola i gaziranih pića.
Korekcija terapije: Kardiolozi tokom ekstremnih vrućina imaju povećan obim posla jer terapije za povišen krvni pritisak i dijabetes često zahtijevaju prilagođavanje. Pacijenti se mole da ne mijenjaju terapiju na svoju ruku, već da se konsultuju sa ljekarom.
Ključni savjet: Izuzetno je važno izbjegavati boravak na otvorenom u periodu od 12 do 17 časova.
Ministarstvo zdravlja uputilo je apel zdravstvenim radnicima da pacijentima tokom ovih teških vremenskih okolnosti daju odgovarajuće preporuke za očuvanje zdravlja.
