U Privrednom sudu „čeka“ 3.000 predmeta

Svaki investitor će se prije svoje odluke o ulaganju zapitati da li je naša država politički stabilna, zatim da li njegov biznis plan može uspjeti i odmah nakon toga da li u slučaju da se između njega i drugog lica pojavi spor postoji sud koji će nepristrasno, zakonito i efikasno riješiti taj spor. Zbog toga je od odlučujućeg značaja da Privredni sud što prije počne sa radom u punom kapacitetu, jer vjerujem da nakon toga u relativno kratkom roku možemo postići veoma pozitivne rezultate, izjavio je predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić u razgovoru za „Vijesti“.

On je kazao da su u novu godinu ušli sa deset sudija i predsjednikom suda, odnosno sa nedostajućih pet sudija, te da je nažalost sistem izbora sudija previše komplikovan i spor, tako da do sredine 2024. godine ne mogu očekivati kompletiran sudijski sastav.

Prema njegovim riječima, zbog manjeg broja sudija u prethodnom periodu, Privredni sud se suočio sa povećanim brojem neriješenih predmeta u kojima je tužba podnijeta prije tri i više godina.

“Zbog odlaska sudija u prethodnom periodu, najveći broj starih predmeta je mijenjao postupajuće sudije, pa su postupci morali da počnu iznova, a kako se najčešće radi o veoma obimnim i složenim predmetima takvi predmeti se i najteže završavaju”, rekao je Grdinić, dodajući da su prošlu godinu završili sa nezavršenim 211,31 predmetom prosječno po sudiji.

Grdinić je istakao i da je sistem prinudne naplate sudskih taksi potpuno neefikasan, a rješenje vidi u tome da se pristupi izmjeni Zakona o taksama na način da odluka suda kojim se takseni obveznik obavezuje da plati sudsku taksu treba da stekne status izvršne isprave, kako bi država u postupku pred javnim izvršiteljem mogla na efikasan način da obezbijedi prinudnu naplatu sudskih taksi.

“Posljednje izmjene Zakona o taksama su stupile na snagu prije 13 godina. Svjesni činjenice koliko je u međuvremenu iznosila inflacija, jasno je da je neophodno razmotriti potrebu povećanja samog propisanog iznosa sudskih taksi”, naglasio je Grdinić.

Kakvu situaciju ste zatekli na početku mandata u aprilu 2023. godine kada je u pitanju broj sudija i broj neriješenih predmeta i sa kojim kapacitetima ste ušli u ovu godinu?

„Situacija koju sam zatekao na početku mandata se vjerovatno najlakše može opisati time da je Privredni sud Crne Gore u 2023. godinu ušao sa “neslavnim” rekordom najvećeg broja neriješenih predmeta od svog osnivanja 2015. godine. Tačnije, na početku 2023. godine sud je imao 3.003 nezavršena predmeta, što je broj koji je daleko iznad rezultata iz bilo koje druge godine u prethodnom periodu.

Isključivi razlog za takvu situaciju vidim u nedostatku sudija koji naš sud prati u kontinuitetu već dvije i po godine. Naime, sve do sredine 2021. godine sud je uglavnom radio sa kompletnim sudijskim kadrom od 16 sudija, zbog čega je mogao da obezbijedi dobru ažurnost. Međutim, nakon toga su uslijedile odluke Sudskog savjeta o prestanku sudijske funkcije zbog sticanja prava na penziju za veći broj sudija u ovom sudu, pojedine sudije su napredovale, dvoje sudija i jedan kandidat su suspendovani, a neke sudije su zbog zdravstvenih razloga bili spriječene da postupaju u određenom periodu.

Zbog svega navedenog, sa 16 sudija koliko je u sudu bilo početkom 2021. godine, sud se našao u situaciji da je u jednom periodu tokom 2022. godine u sudu radilo samo četvoro sudija. Rezultat toga je da su sudije u januaru 2021. godine prosječno imale nezavršenih po 82,06 predmeta, dok 2023. godinu završavamo sa nezavršenim 211,31 predmetom prosječno po sudiji.

Odmah nakon što sam stupio na funkciju Sudski savjet je usvojio moj predlog da se broj sudija poveća za tri, kako bismo konačno ponovo došli do broja sudija sa kojim možemo da odgovorimo zadatku. Nažalost, sistem izbora sudija je previše komplikovan i spor, tako da do sredine 2024. godine ne možemo očekivati da ćemo imati kompletiran sudijski sastav. S tim u vezi, u novu godinu ulazimo sa deset sudija i predsjednikom suda, odnosno sa nedostajućih pet sudija“, naveo je predsjednik Privrednog suda.

Jedna od ključnih zamjerki na rad crnogorskih sudova je neopravdano dugo trajanje suđenja, odnosno povreda prava na suđenje u razumnom roku. U kojoj je mjeri ovaj problem prisutan u Privrednom sudu i koliko imate predmeta za koja suđenje traje duže od tri godine i za koja nije bilo ročišta duže od godinu dana?

„Zbog uzroka koji sam Vam prethodno opisao Privredni sud se danas susreće sa problemom povećanja broja neriješenih predmeta u kojima je tužba podnijeta prije tri i više godina. Broj starih predmeta ja sa 218 za dvije i po godine porastao na 451 i danas stari predmeti čine 15,02 % svih naših neriješenih predmeta. Inače, oko polovine starih predmeta nisu stariji od pet godina.

Zbog odlaska sudija u prethodnom periodu, najveći broj starih predmeta je mijenjao postupajuće sudije, pa su postupci morali da počnu iznova, a kako se najčešće radi o veoma obimnim i složenim predmetima, takvi predmeti se i najteže završavaju. Nakon što sam preuzeo funkciju donijet je plan rješavanja starih predmeta, koji podrazumijeva obavezu sudija da svi stari predmeti moraju biti zakazani i taj plan se poštuje u najvećoj mjeri, budući da postoji jedan određeni broj predmeta u kojima je teško obezbijediti pretpostavke za zakazivanje ročišta.

Takođe, treba imati u vidu da su dva najstarija predmeta koja se pred ovim sudom vode predmeti stečaja nad pravnim licima “Primorje” i “Solana”, ali da okončanje ovih postupaka zavisi od okončanja brojnih drugih upravnih i sudskih postupaka pred drugim sudovima, na koje ovaj sud ne može uticati.

Neprimjereno dugo trajanje sudskog postupka je problem u svakom sudu, ali sam mišljenja da je to veliki problem ako postoji u Privrednom sudu, jer ovaj sud ima veliki značaj za cjelokupni ekonomski ambijent u državi, a posebno kada govorimo o domaćim i stranim investicijama. Svaki investitor će se prije svoje odluke o ulaganju zapitati da li naša država politički stabilna, zatim da li njegov biznis plan može uspjeti i odmah nakon toga da li u slučaju da se između njega i drugog lica pojavi spor postoji sud koji će nepristrasno, zakonito i efikasno riješiti taj spor. Zbog toga je od odlučujućeg značaja da Privredni sud što prije počne sa radom u punom kapacitetu, jer vjerujem da nakon toga u relativno kratkom roku možemo postići veoma pozitivne rezultate.

Naime, čak i sa postojećim kapacitetima Privredni sud je u toku 2023. godine postigao ažurnost od 109 %, odnosno uspjeli smo da riješimo više predmeta nego što smo ih primili u protekloj godini, što će siguran sam biti jedan od boljih rezultata u cjelokupnom pravosuđu, a svakako je u vrhu najboljih rezultata suda od njegovog osnivanja. Takođe, riješili smo i 205 starih predmeta. Siguran sam da bismo sa tri godine kontinuiranog rada sa punim sudijskim kapacitetima uspjeli da makar prepolovimo ukupan broj svih neriješenih predmeta“, rekao je Grdinić.

Uz poštovanje prezumpcije nevinosti mrlju na rad pravosuđa su bacili hapšenje doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i hapšenje Vašeg prethodnika Blaža Jovanića. Kako vratiti vjeru građanima u pravosuđe?

„Jačanje povjerenja u pravosuđe nije ni lak, ni kratak proces i ne zavisi samo od ljudi koji čine pravosuđe, iako najveći dio odgovornosti leži na nama. Pravosuđe je dio ovog društva i moramo ga graditi svi zajedno. Građani žele da se odluka o njihovom zahtjevu donese kvalitetno i brzo, uz poštovanje svih zakonskih normi. Da bismo stvorili preduslove za postojanje pravosuđa koje će odgovoriti takvim potrebama građana, moramo obezbijediti sistem koji će garantovati efikasno popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta sa visoko kvalifikovanim i motivisanim kadrovima.

Mišljenja sam da smo negdje u procesu reformi pravosuđa uspjeli da stvorimo neefikasan i neizvjestan sistem izbora sudija, koji je demotivišuće djelovao na mnoge talentovane i kvalitetne kolege. Ništa manji problem nije ni sistem ocjenjivanja sudija, koji je polazna osnova za napredovanje sudija, a koji, po mom mišljenu, ne obezbjeđuje da se u fokus ocjene rada sudije stave oni njegovi razultati koji u suštini čine esenciju svakog uspješnog rada, a to je koliko kvalitetno i brzo sudija obavlja svoj posao. Za rješavanje ovih problema neophodno je strateško planiranje i ogroman rad, i pozdravljam napore koji su učinjeni ka tome da se Sudski savjet konačno kompletira, te se nadam da će se taj proces nastaviti izborom čelnih ljudi u pravosuđu“, izjavio je, između ostalog, Grdinić.