Nakon što je Donald Tramp bio primoran da saopšti da su „neprijateljstva s Iranom prekinuta” jer više nema neophodno odobrenje Kongresa da nastavi s ratom pošto je isteklo 60 dana od početka sukoba, intenzivirala se diplomatska aktivnost da se nađe rješenje za prekid sukoba. Međutim, kako sada stvari stoje, izgledi da se to uskoro desi vrlo su slabi. Iran je poslao pakistanskim posrednicima novi prijedlog za dalji pregovarački okvir, ali je američki predsjednik izjavio da njime nije zadovoljan. Istovremeno, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručuje da su Oružane snage Irana u potpunosti spremne da „odlučno odgovore na svaku prijetnju”, ali da je Teheran i dalje spreman na diplomatiju ukoliko Sjedinjene Američke Države promjene svoj pristup.
U pismu Kongresu uoči isteka 60 dana, Tramp je rekao da su neprijateljstva s Iranom „prekinuta”, uprkos kontinuiranom prisustvu američkih trupa u regionu – stav koji omogućava administraciji da zaobiđe rok od 1. maja kako bi zatražila odobrenje za tekuću vojnu akciju.
„Neprijateljstva koja su počela 28. februara 2026. godine okončana su”, napisao je Tramp predsjedniku Predstavničkog doma Majku Džonsonu, republikancu iz Luizijane, i privremenom predsjedniku Senata Čaku Grasliju, republikancu iz Ajove.
Tramp je takođe priznao da sukob možda neće biti u potpunosti riješen. „Uprkos uspjehu operacija Sjedinjenih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima da se obezbijedi trajni mir, prijetnja koju Iran predstavlja za Sjedinjene Države i naše oružane snage ostaje značajna”, napisao je šef Bijele kuće.
On je u svom pismu takođe napomenuo da bi rat mogao da se nastavi dok administracija nastoji da obezbijedi trajni mir.
Prema Rezoluciji o ratnim ovlašćenjima, predsjednici moraju da okončaju vojne operacije u roku od 60 dana, osim ako Kongres ne odobri produženje. Demokrate su insistirale na sprovođenju tih ograničenja, dok su republikanci uglavnom podržali Trampovo ovlašćenje da odgovori na prijetnje.
Prije odlaska na vikend na Floridu, Tramp je odbacio ideju o traženju odobrenja Kongresa. Nikada ranije nije traženo – bilo je mnogo, mnogo puta i niko ga nikada ranije nije dobio. Smatraju to potpuno neustavnim”, rekao je on novinarima u Bijeloj kući.
„Ali mi smo uvijek u kontaktu s Kongresom. Niko to nikad ranije nije tražio. Nikada ranije nije korišteno. Zašto bismo mi bili drugačiji?”, upitao je Tramp.
Ministar odbrane Pit Hegset potvrdio je u četvrtak stav administracije, rekavši Odboru Senata za oružane snage da je rok od 60 dana efikasno pauziran tokom primirja.
Senator Tim Kejn, koji je pitao Hegseta o vremenskom okviru, kasnije je novinarima rekao da je ministar odbrane „iznio veoma nov argument, koji nikad ranije nisam čuo” i „svakako nema pravnu potporu”.
Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson ponovio je taj stav, rekavši za En-Bi-Si njuz da SAD „nisu u ratu” protiv Irana jer nema „aktivnog, kinetičkog vojnog bombardovanja, pucanja ili bilo čega sličnog”.
Tramp je objasnio i da se pregovori vode telefonskim putem. Rekao je da Iran želi da postigne dogovor s Vašingtonom, ali je ocijenio da je njegova vojna moć znatno oslabila, prenio je Skaj njuz. „Iran želi da napravi dogovor”, rekao je Tramp obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, dodajući da se takvi pregovori pominju već sedmicama, ali da konačni sporazum još nije na vidiku. Kako je istakao, Iran u suštini više nema vojsku. „Žele dogovor, ali ja nisam zadovoljan”, naglasio je.
Tramp je upozorio i da bi bilo kakvo prihvatanje nuklearnog naoružanja Irana bilo opasno. „Ko god smatra da je u redu da Iran ima nuklearno oružje, nije baš pametan”, rekao je, ocjenjujući da bi to u budućnosti bilo užasno i dovelo do problema kakve svijet do sada nije vidio.
Dodao je da Iran više nema mornaricu, ratno vazduhoplovstvo, niti sisteme protivvazduhoplovne odbrane. „Njihove snage su uništene”, istakao je Tramp i ustvrdio da je iransko rukovodstvo podijeljeno i da ne zna ko je zapravo lider.
Govoreći o mogućim opcijama SAD prema Iranu, Tramp je naveo da Vašington ima izbor između vojne eskalacije i dogovora. „Da li želimo da ih potpuno uništimo ili da pokušamo da postignemo sporazum?”, upitao je i dodao da lično ne želi vojni udar, ali da ta opcija postoji.
Komentarišući zabrinutost oko američkih zaliha raketa, Tramp je rekao da SAD imaju dovoljne kapacitete. „Imamo više nego ikada ranije… snabdjeveni smo i spremni”, rekao je.
Tramp je ponovio i svoju prognozu da će cijene nafte i gasa pasti nakon završetka rata s Iranom.
Iranski vojni zvaničnik Mohamed Džafar Asadi izjavio je juče da je moguć ponovni sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, uz napomenu da su oružane snage Irana u potpunosti spremne za odgovor. „Dokazi su pokazali da se Sjedinjene Države ne pridržavaju nikakvih obaveza”, rekao je Asadi, zamjenik inspektora u centralnom štabu iranske vojske Hatam el Anbija, prenosi „Iran internešenel”.
Naveo je da vojne procjene ukazuju na mogućnost eskalacije tenzija bez obzira na poteze Vašingtona. Asadi je upozorio da je Iran „spreman da odgovori na svaki neprijateljski potez”.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je da je Teheran i dalje spreman na diplomatiju ukoliko Sjedinjene Američke Države promjene svoj pristup. „Iran nije pokrenuo nametnuti rat i Teheran je spreman da nastavi diplomatski proces ako SAD odustanu od svojih prekomjernih zahtjeva, prijeteće retorike i provokativnih akcija. Iranske oružane snage ostaju u potpunosti budne i spremne za sveobuhvatnu i odlučnu odbranu zemlje od bilo kakve prijetnje ili zlonamjernog čina”, upozorio je Arakči.
U odvojenim telefonskim razgovorima sa šefovima diplomatija Turske, Katara, Saudijske Arabije, Egipta, Iraka i Azerbejdžana, Arakči je iznio stavove Irana prema aktuelnim regionalnim dešavanjima i optužio SAD i Izrael za, kako je naveo, „agresiju” koja ugrožava stabilnost Persijskog zaliva, prenosi agencija Tasnim.
Iranski ministar je naveo da je Teheran, uprkos „dubokom nepovjerenju” prema Vašingtonu, bio spreman da učestvuje u pregovorima uz posredovanje trećih strana, s ciljem okončanja sukoba i smirivanja situacije u regionu.
Zvaničnici više država regiona, s kojima je Arakči razgovarao, izrazili su podršku diplomatskim naporima i spremnost da doprinesu smirivanju tenzija.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan i predsjednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf traže smjenu šefa diplomatije Abasa Arakčija, koga su optužili da je slijedio uputstva šefa Korpusa Islamske revolucionarne garde u nuklearnim pregovorima, a da o tome nije obavijestio predsjednika, prenose tamošnji mediji.
Arakči zasad nije komentarisao te navode, ali je rekao da je „kockanje” izraelskog premijera Benjamina Netanjahua do sada koštalo Ameriku 100 milijardi dolara, a ne 25 milijardi, kako iz Vašingtona navode ratne troškove SAD.
En-Bi-Si njuz piše da Iran koristi prekid vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi izvukao i povratio naoružanje koje je ranije sakrio. Prema navodima neimenovanih izvora, iranske vlasti intenzivirale su napore da iskopaju rakete i drugu municiju koja je bila zakopana pod zemljom ili zatrpana u ruševinama nakon američkih i izraelskih vazdušnih napada.
Tramp se u zemlji suočava s političkim posljedicama jer ratni ciljevi ostaju neostvareni, a ekonomski pritisci rastu. nalitičari upozoravaju na produženi zastoj, rizik od „zamrznutog sukoba” i zategnutih saveza sa SAD.
Tramp se, kako piše Rojters, suočava s rizikom da će se sukob s Iranom otegnuti unedogled i napraviti još veći problem za SAD i svijet nego prije nego što je pokrenuo rat.
Pošto su obje strane uvjerene da imaju prednost, a njihovi stavovi su veoma udaljeni, nema očiglednog preokreta na vidiku, čak i nakon što je Iran podnio novi prijedlog za ponovno pokretanje pregovora. Za američkog predsjednika i njegovu Republikansku stranku, posljedice kontinuiranog zastoja su sumorne. Nerešeni sukob vjerovatno bi značio da će globalne ekonomske posljedice, uključujući visoke cijene benzina u SAD, nastaviti da se osjećaju, što predstavlja dodatni pritisak na Trampa, čiji rezultati u anketama opadaju, a sve su lošiji izgledi republikanskih kandidata pred novembarske međuizbore za Kongres.
SAD traže pomoć saveznika za otvaranje Ormuskog moreuza
Stejt department je pokrenuo nove napore da stvori novu koaliciju pod nazivom „Konstrukcija pomorske slobode”, koja bi doprinijela otvaranju Ormuskog moreuza koji je blokirao Iran, pokazuju interni dokumenti u koje je En-Bi-Si imao uvid. Koalicija bi bila zajednička inicijativa s Pentagonom za razmjenu informacija među partnerima radi bezbjednog tranzita kroz moreuz i koordinaciju diplomatskih i ekonomskih akcija protiv Irana, navodi se u memorandumu koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavništvima. Ovaj napor je najnoviji pokušaj Trampove administracije da preuzme kontrolu nad moreuzom od Irana, dok globalne cijene energije rastu, diplomatski napori stagniraju, a sukob oko budućnosti moreuza se nastavlja bez predvidljivog kraja.
Komanda mornarice Korpusa Iranske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da će pretvoriti Ormuski moreuz u područje „bezbjednosti i prosperiteta” nakon što uvede nova pravila kontrole tog plovnog puta. U saopštenju objavljenom u petak uveče navodi se da će mornarica IRGC sprovoditi „nova pravila” u vodama u blizini iranske obale u Arabijskom moru i Ormuskom moreuzu, prenijela je Al Džazira. Precizira se da će mornarica IRGC vršiti „kontrolu nad gotovo 2.000 kilometara iranske obale” u Arabijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će, kako se navodi, dovesti do bezbjednosti i prosperiteta regiona.
(Politika)
