Aerodromi Crne Gore bilježe rekordnu godinu, kako po broju prevezenih putnika, tako i po ostvarenim prihodima. Kroz crnogorske aerodrome prvi put u istoriji prošlo je više od 3 miliona putnika, avijacijski prihodi dostigli su 49 mil EUR, a operativna dobit iznosi oko 17 miliona. To znači da je kompanija ostvarila najbolji finansijski rezultat u svojoj istoriji. Po svemu sudeći, naredna godina mogla bi donijeti nove rekorde. Wizz Air otvara bazu u Podgorici, stiže British Airways i uvodi liniju London Hitrou-Tivat, pokreću se letovi za Madrid i Amsterdam, a u toku su i pregovori o uspostavljanju linije za Antaliju.
– Rekordna godina za Aerodrome Crne Gore u punom smislu govori o potencijalu naše kompanije koja je, ne tako davno, svakodnevno bila na neopravdanom udaru dijela javnosti. Radosni smo zbog ostvarenog uspjeha, ali smo fokusirani na budućnost i planove koje tek treba da ostvarimo – kazao je u intervjuu za eKapiju izvršni direktor kompanije Roko Tolić.
Ističe da su se u Aerodromima, uz podršku Odbora direktora, Ministarstva saobraćaja i Vlade Crne Gore, okrenuli ka građanima i privredi.
– Slušali smo i dalje pratimo šta nam poručuju. Prvo su od nas tražili niskobudžetne prevoznike – doveli smo ih. Zatim su tražili premium avio-kompanije i visokoplatežne klijente. I to smo uspjeli. U Crnu Goru, između ostalih, stiže British Airways i otvara rutu London Hitrou-Tivat. Naši rezultati jasno govore da Crna Gora može da bude cjelogodišnja turistička destinacija.
eKapija: Wizz Air je najavio otvaranje baze u Podgorici i najavio 14 novih linija. Koliko će prisustvo ove kompanije promijeniti strukturu saobraćaja i očekivanja putnika?
– Wizz Air u Podgorici, uz postojećih sedam avio-linija (Dortmund, Budimpešta, Memingen, Milano Malpensa, London Getvik, Varšava i Katovice), otvara dodatnih 16 avio-linija, i to: Mastriht, Malmo, Barselona, Bazel, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Milano Bergamo, Pariz, Rim, Viljnus, Poznanj, Vroclav, Gdanjsk, Ržešov i Ljubljana. Posebno je važno što je riječ o intenciji da sve ove rute budu cjelogodišnje.
Dodatnih milion sjedišta samo na krilima Wizz Air-a promijeniće generalnu strukturu putnika koji dolaze u Crnu Goru, a naši građani imaće, uz sve ostale, širok spektar destinacija koje su im, tokom cijele godine, dostupne iz njihove kuće.
Sada je na potezu privreda. Mi ovim putnicima moramo ponuditi kvalitetne usluge kad prođu kroz naša vrata i zakorače u taksi, hotel, restoran…
eKapija: Kako biste ocijenili poslovne rezultate ACG u 2025. godini? Da li je rekord u broju putnika pratio i rast prihoda i operativne efikasnosti?
– Naravno. Uprkos tome što smo se ove godine praktično „odrekli“ 13 mil EUR – što je iznos popusta koje smo odobrili avio-kompanijama po Podsticajnoj šemi, naši avijacijski prihodi iznose 49 miliona eura, a operativna dobit je oko 17 miliona eura. To znači da smo i finansijski postigli najbolji rezultat u istoriji kompanije.
Međutim, smatramo da je javni interes preči od finansijskog plusa. Što više novca uložimo u razvoj avio-mreže imaćemo više destinacija, a moguće je, manje novca na računu. Međutim, svi naši putnici potrošiće novac u hotelima, restoranima, prodavnicama, iznajmiće automobile… Profitiraće svi u lancu crnogorske privrede.
Ipak, vjerujemo da je pred nama vrijeme u kom više nećemo biti usamljeni u jačanju avio-dostupnosti. Očekujemo, po uzoru na zemlje regiona i Evropske unije, da nam se na tom planu snažnom podrškom pridruže i oni koji imaju najviši interese – privrednici.
eKapija: Najavili ste da narednog ljeta Podgorica ide ka 70 destinacija, Tivat ka 60. Možemo li očekivati dodatne pregovore sa još nekim velikim avio-kompanijama?
– Crna Gora će tokom 2026. godine imati avio-mrežu kakvu nikad u istoriji nije imala. I dok se intenzivno govori o 16 novih linija Wizz Air-a u Podgorici, skrećemo pažnju na fantastične nove rute iz Tivta.
To su Amsterdam (TUI fly Netherlands) od maja dva puta nedjeljno – srijedom i nedjeljom i Madrid (Iberia) od jula, takođe dva puta sedmično, utorkom i subotom.
U pregovorima smo i sa jednom važnom avio-kompanijom koja bi mogla da nas poveže sa Antalijom – koju svijet voli jer je prepoznata kao „all inclusive“ destinacija. A, s druge strane – i mi imamo šta da ponudimo.
eKapija: Iz kompanije je nedavno, zbog proširenja posla i otvaranja baze Wizz Air-a, najavljeno i zapošljavanje 150 ljudi. Kada će konkursi biti raspisani i da li očekujete probleme u pronalasku kvalifikovanih radnika, s obzirom na to da se sa tim izazovom suočavaju svi sektori, ali i sve zemlje u regionu?
– Tačno je da niz sektora ima velike probleme sa pronalaskom kadra. Mi imamo žestoku konkurenciju i u Podgorici i u Tivtu, a plate na Aerodromima nijesu što su nekad bile. Ipak, vjerujemo da je avijacija i dalje šik i da je to, uz specijalizovane obuke koje nudimo, naš glavni adut.
Konkurs za 130 pozicija u operativnim službama bi trebalo da bude raspisan u januaru.
eKapija: Nije tajna da Aerodromi rade u ograničenim infrastrukturnim uslovima, a nedavno ste najavili hitne adaptacije i nabavku opreme. Koji su najveći izazovi trenutnih kapaciteta i koje modernizacije kreću prve? Koje konkretne investicije će putnici najprije osjetiti u praksi?
– Pretežno je riječ o novoj aerodromskoj opremi koja nam je neophodna da bismo opslužili rast broja rotacija i putnika. Govorimo o višemilionskoj investiciji.
eKapija: Aerodromi su zainteresovani za kupovinu VIP terminala i hangara Vektre Aviation u stečaju. Kako bi otvaranje Terminala 2 promijenilo funkcionisanje Aerodroma Podgorica? Da li bi to, uz dolazak Wizz Aira, predstavljalo korak naprijed ka uvođenju 24-časovnog radnog vremena u Podgorici, o čemu ste takođe nedavno govorili?
– Poznato vam je da se oglasom prodavala cijela firma, a nama to ne treba. Mi želimo da kupimo objekte koji se nalaze na našem zemljištu – terminal i hangar. Jasno vam je da snažno rastemo u saobraćaju i da novi putnički terminal ne možemo da sagradimo preko noći i zato su ova dva objekta važna. Mi bismo našli način kako da prevozimo putnike do tog terminala kog bismo brzo mogli da adaptiramo i da dobijemo dva odlazeće gejta. Dakle, to je avijacijski kontekst našeg nastojanja.
Dobili smo signal države da se na novi oglas možemo ponovo javiti i nadamo se da će u nekoj sljedećoj iteraciji adekvatno biti procijenjena vrijednost tog prostora.
Ukoliko bi se desilo da firmu kupi neko drugi, u šta ne vjerujemo, eventualnog novog vlasnika bismo zamolili da te objekte ukloni s našeg zemljišta gdje bismo mi gradili novi. Međutim, tako bismo izgubili na vremenu koje je nama sada dragocjeno.
eKapija: Odluka o koncesiji još uvijek nije donijeta. Znamo da je to u nadležnosti države, ali kakav je Vaš stav o tom pitanju? Da li smatrate da bi za Aerodrome bilo bolje da samostalno nastave razvoj ili da je pomoć nekog stranog operatora ipak dobrodošla?
– Niko iz Aerodroma Crne Gore nije član Tenderske komisije i s postupkom smo upoznati kao i šira javnost. Međutim, sasvim je jasno da se ide ka kraju ovog procesa. Biće interesantno da se čuju argumenti i za i protiv.
Mi ne zaustavljamo svoj život – ponašamo se potpuno odgovorno prema svim svojim poslovnim partnerima, prema putnicima, prema zaposlenma i zaista nam je u velikom interesu da se taj proces okonča, jer onog momenta kada se to desi biće jasno koji je dalji strateški smjer za Aerodrome Crne Gore.
eKapija: Često naglašavate značaj tima i posvećenosti zaposlenih. Kako danas izgleda menadžment kultura u ACG i šta smatrate ključem za motivisan i stabilan tim u avijaciji?
– Svi naši rezultati počivaju na entuzijazmu zaposlenih i na tome sam im zahvalan. Međutim, odlično znam i to da u našim redovima ima pojedinaca koji ne samo da objektivno ne zarade platu koja im redovno stiže, već i pokušavaju da opstruiraju naš rad. Srećom, ova kompanija ima većinu radnika koji bi ovoga trenutka mogli da rade na bilo kom aerodromu u Evropskoj uniji.
eKapija: Imate dugogodišnje iskustvo u rukovođenju aerodromskim sistemima. Koje lekcije iz ranije karijere su se pokazale najdragocjenijim u vođenju ACG kroz period rasta?
– Dobrog menadžera od lošeg menadžera izdvaja rezultat. A, s obzirom na to da sam se od djetinjstva bavio sportom – vaterpolom, naučio sam da igram na rezultat. Naučio sam da plivam u vodi, savlađivao sam i kontra-struje… Davno sam savladao i pouku koja kaže „u pobjedi se ne uzvisi, u porazu se ne unizi“. Naučio sam i kako je kad vam sudija nije sklon. A, najbolje sam razumio važnost timskog rada. Nije floskula, ali je ekipa jaka koliko je snažna njena najslabija karika. I to je poruka koju prenosim kolegama. Želio bih da svi radimo tako da niko za sebe ne pomisli da je najslabija karika. Ovdje smo važni svi do jednoga. Moramo da budemo afirmativni i pozativni i rezultat neće izostati. Ako smo, s druge strane, mračni i tmurni onda uspjeh dolazi mnogo teže.
eKapija: Koja su Vaša očekivanja za 2026. godinu kada je riječ o broju putnika, investicijama, ali i međunarodnom pozicioniranju Aerodroma Crne Gore?
– Tokom 2025. godine postavili smo standarde – u skoro pa nemogućim uslovima. Pred nama su novi izazovi i, siguran sam, novi rekordi.
(eKapija)
